
Kako funkcionira Zaklada Solidarna: financiranje, upravljanje i odgovornost
Autor
Zaklada SOLIDARNA
Zaklada Solidarna od svojeg osnutka djeluje s jasnim ciljem: prikupljena sredstva i dostupne resurse usmjerava ondje gdje mogu doprinijeti pravednijem, solidarnijem i uključivijem društvu. Pritom smo svjesni odgovornosti koju imamo prema građankama i građanima, donatorima, partnerima i svima koji kroz naše programe ostvaruju podršku.
Pitanja o tome kako se organizacije civilnog društva financiraju, tko upravlja njihovim sredstvima i kako se nadzire njihovo trošenje važna su i legitimna. Zato na jednom mjestu donosimo pregled načina na koji Zaklada Solidarna funkcionira: tko njome upravlja, iz kojih se izvora financira, kako se sredstva raspoređuju, kome pružamo podršku i kojim mehanizmima osiguravamo odgovorno i zakonito poslovanje.
Tko čini Zakladu Solidarna?
Zakladu Solidarna osnovali su ljudi koji pokušavaju promijeniti društvo čineći ga solidarnijim. U njoj su jednako važne zaposlenice, volonteri, suradnice, zakladnici, uprava. Naravno, bez donatora koji podržavaju rad ništa ne bi bilo moguće.
Prema Zakonu o zakladama, “zaklada je imovina namijenjena da sama odnosno prihodima što ih stječe trajno služi ostvarivanju neke općekorisne svrhe ili dobrotvorne svrhe... Zaklada je neprofitna pravna osoba” (članak 2).
Zakladu Solidarna osnovalo je 49 osoba i 6 organizacija civilnoga društva. Zakladnice/i preko dvoje predstavnika sudjeluju u upravljanju, dok većina jednom godišnje može dobiti uvid u odrađeno tijekom prethodnog razdoblja. Predstavnici u Upravi nikada nisu iz organizacija osnivačica kako se ne bi moglo ni postaviti pitanje mogućeg sukoba interesa. U Upravnom vijeću 5 je osoba, kao i u vijećima fondova. Nitko za svoj rad ne dobiva nikakvu naknadu a nikada nije bilo problema u nalaženju zainteresiranih i voljnih da poklone svoje vrijeme za ovaj društveno koristan rad.
Kako se financiraju operativni troškovi Zaklade?
U zakladama moraju biti zaposleni ljudi koji će prikupljati sredstva, raspoređivati ih onima kojima su namijenjena, pazeći pritom da se sve odvija prema zakonskim odredbama. Neprofitne organizacije diljem svijeta financiraju svoje operativne troškove izdvajanjem fiksnog postotka iz namjenskih donacija. Ovaj postotak najčešće se kreće od 10% do 25% ukupne vrijednosti donacije ili projekta. Zaklada Solidarna je svojim pravilnicima ograničila taj iznos na 10%.
Kako funkcioniraju fondovi i programi Solidarne?
Zaklada Solidarna osnovala je i od začetka vodi dva fonda - Fond Desa & Jerko Baković i Fond za žene. Prvim fondom pomaže se djeci lošijeg imovinskog stanja redovitom isplatom mjesečnih stipendija, povremenim jednokratnim isplatama za školovanje kao i nagradama po završetku srednje škole. Rijetka je institucija u Republici Hrvatskoj koja stipendira osnovnoškolski uzrast prateći dijete do završetka školovanja. Solidarna je do danas podržala nekoliko generacija stipendista, ukupno 59-ero djece. Od 2025. godine posebnom nagradom pomaže se stipendiste koji su odlučili nastaviti školovanje na višim učilištima ili sveučilištima. Fond Desa & Jerko Baković financira se isključivo donacijama građana i pravnih osoba. Fond ima pravilnik koji propisuje način odabira korisnika i dodjele novčanih sredstava, a sve nadzire Vijeće Fonda u kojem volontiraju stručne osobe koje nisu zaposlenici Solidarne.
Fond za žene financijski i stručno podržava žrtve rodno uvjetovanog nasilja. Vrste pomoći ovise o specifičnim potrebama korisnica, a sastoje se od pomoći za životne troškove koje uplaćujemo direktno na račun korisnica, pomoći za stanovanje koja se uplaćuje na račun stanodavca, odvjetničke troškove koje se plaćaju prema računu odvjetnika/ce angažiranog od strane korisnice te troškove reproduktivnog i mentalnog zdravlja po primitku dokaza o obavljenoj medicinskoj usluzi. Fond za žene se financira isključivo donacijama građana i pravnih osoba. Fond ima pravilnik koji propisuje način odabira korisnica i dodjele novčanih sredstava, a sve nadzire Vijeće Fonda u kojem volontiraju stručne osobe koje nisu zaposlenice Solidarne.
U sklopu Fonda za zene od 2023. dodjeljujemo financijske podrške za ženske organizacije koje rade na pitanju reproduktivne pravde i rodno utemeljenog nasilja, te male grantove za Akcije u zajednici.
Fond 5.5 nastao je partnerstvom Zaklade Solidarna i građanske inicijative Zagreb Earthquake Relief, osnovane od strane 5 prijateljica nakon potresa u Zagrebu u ožujku 2020. godine, te je ponovno aktiviran nakon potresa koji su 29. prosinca pogodili Sisačko-moslavačku županiju. U sklopu akcije “Solidarno s Petrinjom i Sisačko-moslavačkom županijom”, prikupljana su sredstva za pomoć pogođenim građanima/kama. Prikupljenim sredstvima građana i pravnih osoba dodijeljena je financijska pomoć za 525 obitelji. Kroz projekt „Ekonomski i društveni oporavak i razvoj“ podržano je 10 projekata lokalnih udruga, OPG-a i malih proizvođača. Prikupljenim sredstvima financirana je kupnja mobilnih kućica i stambenih kontejnera, kupnja i izgradnja kuća te kod kupnje kuća financirana je i izrada ugovora, trošak javnog bilježnika te porez na promet nekretnina.
Model tipskih kuća koje su građene izabralo je Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine, Sektor građevinskih i uporabnih dozvola. Temeljem ugovora o donaciji usluga nadzora gradnje, između Zaklade Solidarna, Rotary kluba Zagreb Condor, Eksperti BBS d.o.o., imenovan je ovlašteni inženjer građevinarstva kao glavni nadzorni inženjer.
Kultura u zajednici program je kojim se novčano pomaže mlade umjetnike i njihove projekte. Financira se isključivo donacijom pravne osobe.
Kako Solidarna financira i podržava projekte organizacija civilnog društva?
Pored prikupljanja donacija iz kojih se financiraju fondovi, Zaklada se redovito javlja na natječaje za provođenje projekata kojima se potiče razvoj civilnog društva. Zaklada tako posreduje između donatora i hrvatskih organizacija civilnoga društva. Odabirom i financiranjem projekata, Zaklada time pomaže udruge civilnog društva u Hrvatskoj, ali prema strogo propisanim pravilima davatelja sredstava.
Direktno financiranje projekata udruga civilnog društva iznosi 60-65% ukupne dobivene vrijednosti, dok se iznos za plaće zaposlenika Solidarne te hladni pogon (troškovi prostora režija i sl.) kreće od 20 do 25%. Ostatak sredstava koristi se za troškove edukacija kojima se želi osnažiti organizacije civilnog društva prema uvjetima koje definira davatelj sredstava.
Sukladno Vladinim Pravilima za sufinanciranje projekata organizacija civilnog društva ugovorenih u okviru programa Europske unije i inozemnih fondova (recimo, Impact4Values 1 i 2, Civil Society Fund), Ured za udruge sufinancira odobrene projekte do 7% vrijednosti dobivenih sredstava. Kroz potrošnju dobivenih sredstava uplaćena su u državni proračun kroz poreze i doprinose za plaće zaposlenica, PDV na potrošnju energenata (struja, plin grijanje), telefonskih i Internet usluga, nabavu informatičke opreme itd., znatna sredstva, tako da se može ustvrditi kako Zaklada financijski uvelike doprinosi punjenju državnog proračuna. Od lokalne samouprave (Grad Zagreb) ne traže se niti dobivaju financijska sredstva.
Tko nadzire financijsko poslovanje Zaklade?
Zakonitost poslovanja nadziru davatelji sredstava projekata godišnjim izvještavanjem i revizorskim nadzorom namjenskog trošenja sredstava. Zaklada Solidarna svoje godišnje financijske izvještaje redovito i u roku šalje Ministarstvu financija sukladno zakonskim propisima a usto svake godine organizira revizorski nadzor od strane ovlaštenog i neovisnog revizora.
Transparentnost i odgovornost sastavni su dio rada Zaklade Solidarna. O prikupljenim i utrošenim sredstvima redovito izvještavamo kroz naše kampanje, objavljujemo rezultate natječaja i informiramo javnost o provedenim aktivnostima i ostvarenim rezultatima.
Uz te informacije, dodatni uvid u naše poslovanje omogućuju godišnja izvješća, javno dostupna na web stranici Zaklade: www.solidarna.hr.

