Mladi danas ne moraju tražiti politiku da bi politika pronašla njih. Ona im dolazi kroz društvene mreže: kao kratki video, meme, naslov, komentar influencera ili objava koju je preporučio algoritam. No biti izložen informaciji nije isto što i razumjeti temu, izvor i kontekst koji iza nje stoje.

U Hrvatskoj se 48% mladih od 16 do 30 godina o političkim i društvenim pitanjima informira putem društvenih mreža, 40% putem televizije, a 32% putem mrežnih platformi za vijesti, pokazuje istraživanje Eurobarometra provedeno 2024. godine.

Podaci o djeci dodatno potvrđuju da aktivno traženje vijesti nije njihova uobičajena navika. Prema istraživanju EU Kids Online Hrvatska 2025., 59,1% djece u dobi od 10 do 16 godina barem jednom tjedno ili češće traži vijesti ili informacije o događajima u svijetu. Političke i društvene teme zato do njih često dolaze usput, u obliku kratkog videa, naslova, izdvojene izjave, memea ili objave koju im preporuči algoritam.

Izvor: https://europa.eu/eurobarometer/surveys/detail/3392 - Intervjui s građanima EU-a u dobi od 16 do 30 godina: EU27 – 25 863 | HR – 1 003

Informaciju su vidjeli, ali koliko su je razumjeli?

Susret s političkim sadržajem ne znači nužno i razumijevanje teme. Mladi mogu vidjeti naslov, pogledati kratki video ili zapamtiti jednu izjavu, a da pritom ne otvore izvorni članak, ne provjere izvor i ne istraže širi kontekst.

Takav način praćenja vijesti opisuje se pojmom „thin engagement”. Riječ je o površnom i fragmentiranom informiranju pri kojem osoba zna da se nešto dogodilo, ali nema dovoljno podataka da objasni zašto se dogodilo, na koga utječe i kakve posljedice može imati. Brzo prelaženje s jednog sadržaja na drugi može stvoriti dojam informiranosti bez dubljeg razumijevanja društvenih i političkih procesa. Biti izložen informaciji zato nije isto što i biti informiran.

Foto: Ivan S / Pexels

Iako se ovakav obrazac ne odnosi samo na mlade, posebno je važan u razdoblju kada se informacijske navike i odnos prema institucijama tek oblikuju.

Vijesti više ne biraju samo korisnici

Na sadržaj koji mladi vide snažno utječu algoritmi društvenih mreža i platformi. Njihov je cilj procijeniti što će privući pažnju korisnika i zadržati ga na platformi. Društvena važnost i pouzdanost informacije pritom nisu nužno glavni kriteriji. Prethodno gledanje, zadržavanje na objavi, komentiranje i dijeljenje mogu utjecati na sadržaj koji će se korisniku sljedeći prikazati. Tako dvije mlade osobe iste dobi, koje žive u istom gradu i koriste istu platformu, mogu dobivati potpuno različite slike društva i politike.

Kada djeca i mladi ne razumiju zašto im se određeni sadržaj prikazuje, teže mogu procijeniti je li neka tema doista važna i zastupljena ili je samo dobro prilagođena logici platforme. Ozbiljne društvene teme pritom se za pažnju natječu sa zabavnim, personaliziranim i emocionalno privlačnim sadržajima. U takvom okruženju emocionalno snažni sadržaji često lakše privlače pažnju od sporijih, kontekstualnih objašnjenja.

Tko mladima danas objašnjava politiku?

Novinari i uredništva više nisu jedini posrednici između politike i javnosti. Političke teme mladima sve češće objašnjavaju influenceri, kreatori sadržaja, podcasteri, poznate osobe, meme stranice, anonimni profili i sami političari.

Reutersov izvještaj o digitalnim vijestima za 2025. godinu pokazuje da se informiranje mlađih publika sve snažnije premješta prema društvenim i video platformama. U tom okruženju tradicionalni mediji više se ne natječu samo međusobno, nego i s kreatorima sadržaja, influencerima i drugim pojedincima koji vijesti prilagođavaju jeziku i ritmu platformi. Reutersov Digital News Report 2026 dodatno pokazuje da kreatori usmjereni na vijesti za većinu publike nisu jedini ni glavni izvor informiranja: samo 13% ispitanika kaže da im takvi kreatori zadovoljavaju većinu ili sve informacijske potrebe. Drugim riječima, kreatori su važan dio informacijskog okruženja, ali ne mogu zamijeniti medije, obrazovanje i sustavnu medijsku pismenost.

Photo: Ivan S / Pexels

Bez obzira na to iz kojih se izvora informiraju, ključno je mogu li mladi razlikovati vijest od komentara, osobno iskustvo od provjerene informacije, popularnost od pouzdanosti te političku poruku od prikrivenog oglašavanja.

Dezinformacije su samo dio problema

Problematičan sadržaj nije uvijek potpuno izmišljen. Informacija može biti činjenično točna, a ipak manipulativna ako je izvučena iz konteksta, prikazana selektivno ili oblikovana kako bi potaknula strah i neprijateljstvo. Na razumijevanje društva i politike kod mladih mogu utjecati manipulativni naslovi i montaže, prikriveno političko oglašavanje, teorije zavjere, lažne snimke ili sadržaji generirani umjetnom inteligencijom, govor mržnje i stereotipi.

Posebno je važno razumjeti ulogu emocija i pripadnosti. Politički sadržaji mogu ponuditi jednostavno objašnjenje složenog problema, jasan identitet grupe i podjelu na „nas” i „njih”. Humor, ironija i provokacija mogu dodatno povećati njihov doseg. Tako se mizoginija, rasizam, homofobija i neprijateljstvo prema manjinama ponekad predstavljaju kao šala, a ponavljanjem postupno postaju prihvatljiviji. Istraživanje Agencije za elektroničke medije i UNICEF-a iz 2026. pokazuje da se 72,9% mladih od 16 do 25 godina u potpunosti ili uglavnom slaže da izloženost nasilnim sadržajima i govoru mržnje putem društvenih mreža pridonosi normalizaciji nasilja i smanjenju empatije u društvu.

Digitalne vještine nisu jednako raspoređene

Mladi nisu homogena skupina. Njihova sposobnost pronalaženja, razumijevanja i procjenjivanja informacija ovisi o dobi, obrazovanju, socioekonomskom položaju, mjestu stanovanja, obiteljskom okruženju te podršci roditelja i nastavnika. Digitalna nejednakost danas više nije samo pitanje pristupa internetu i uređajima. Sve više se odnosi na razlike u znanju, podršci i sposobnosti kritičkog korištenja digitalnih sadržaja.

Upravo je tu važna uloga škole. Istraživanje Agencije za elektroničke medije i UNICEF-a iz 2026. pokazuje da svaka druga mlada osoba u Hrvatskoj nije imala priliku učiti o medijskoj pismenosti, dok 76,3 posto građana smatra da bi ona trebala biti značajnije uključena u školske kurikule.

Foto: Katerina Holmes / Pexels

Djeca trebaju razumjeti kako rade algoritmi, kako platforme zarađuju, tko proizvodi sadržaj koji gledaju, kako se ciljaju političke poruke i zašto emocionalni sadržaji dobivaju veću vidljivost.

Digital Citizenship Education Planner Vijeća Europe nudi okvir za sustavno poučavanje digitalnog građanstva od pete do osamnaeste godine. Obuhvaća medijsku i informacijsku pismenost, aktivno sudjelovanje, privatnost, sigurnost, etiku, empatiju i uključivost.

Odgovornost ne može ostati na djeci

Od djece se ne može očekivati da se sama snalaze u sustavima koje su oblikovale najveće tehnološke kompanije. Odgovornost dijele platforme, država, institucije, obrazovni sustav, mediji, roditelji, politički akteri i organizacije civilnog društva.

Smjernice Europske komisije uz Akt o digitalnim uslugama predviđaju sigurnije zadane postavke za maloljetnike, veću kontrolu nad sadržajem koji im se preporučuje i prilagodbu algoritamskih sustava kako bi se smanjio rizik od upadanja u zatvorene krugove štetnog sadržaja.

Za Solidarnu, ovo je pitanje jednakih mogućnosti za sudjelovanje u demokraciji: djeca i mladi trebaju znanje i podršku da razumiju informacije koje oblikuju njihove stavove, odluke i odnos prema društvu. Pitanje nije koriste li mladi društvene mreže - koriste ih, i koristit će ih - nego hoće li u tom prostoru imati alate za razumijevanje izvora, konteksta i namjere sadržaja koji im se prikazuje. Medijska i demokratska pismenost ne smiju ovisiti o pojedinačnim projektima i entuzijazmu nastavnika; moraju postati sustavan dio obrazovanja, javnih politika i odgovornosti platformi.

Demokracija ne počinje tek na izborima: ona počinje sposobnošću da razumijemo informacije na temelju kojih donosimo odluke i odgovornošću odraslih da djeci i mladima pomognu razviti tu sposobnost.

Naslovna fotografija: Drago Rapovac / Pexels

*Izvori i dodatno čitanje

Eurobarometar, Istraživanje o mladima 2024.

EU Kids Online Hrvatska 2025, Digitalno djetinjstvo u Hrvatskoj

Reuters Institute, Digital News Report 2025

Reuters Institute, Digital News Report 2026

Medijska pismenost, Rezultati istraživanja o medijskoj pismenosti i empatiji

Vijeće Europe, Digital Citizenship Education Planner

Europska komisija, Smjernice o zaštiti maloljetnika u okviru Akta o digitalnim uslugama