Kvalitetna škola za sve

Naša Martina Perić, koordinatorica rada s korisnicama, sudjelovala je na okruglom stolu pod nazivom Kvalitetna škola za sve u organizaciji Centra za kazalište potlačenih POKAZ i Romske organizacije mladih Hrvatske. Na okruglom stolu su predstavljeni prijedlozi mjera za reformu školstva koji za cilj imaju stvaranje kvalitetnije škole za sve učenice i učenike, a prvenstveno za djecu romske nacionalne manjine.

Događaj je započeo Forum izvedbom „Lakši put“ odnosno kazališnim prikazom izazova s kojima se suočavaju djeca romske nacionalne manjine u obrazovnom sustavu te je sudionicima predstavljen dokument koji sadrži konkretne mjere i preporuke za unapređenje pristupa obrazovanju. Navedene su ključne preporuke, kao što su:

• Ukinuti segregaciju u obrazovanju

Razviti i provesti plan za desegregaciju škola u roku od dvije godine.

• Proširiti obuhvat obaveznog obrazovanja

Uvesti obvezno obrazovanje koje uključuje dvije godine predškolskog programa i tri godine srednje škole.

• Implementirati interkulturnu dimenziju u obrazovanju

Uvesti interkulturne elemente u sve nastavne planove, uključujući jezik, kulturu i povijest, kako bi se poticala uključenost. Sustavno povećavati kompetencije i motivaciju nastavnika za rad u interkulturnom okruženju.

• Osigurati jezičnu i socijalnu podršku

Pružiti dodatne resurse za jezičnu podršku inojezičnim učenicima. Angažirati educirane stručnjake iz oblasti socijalnog rada i pedagogije za pružanje podrške učenicima.

• Povećati zastupljenost Romkinja i Roma u nastavničkim zvanjima

Osigurati posebne stipendije za Romkinje i Rome koji se obrazuju za nastavničke profesije.

Romska djeca u Hrvatskoj suočavaju se s brojnim izazovima duboko ukorijenjenima u povijesnome, društvenom i ekonomskom kontekstu. Po službenim informacijama, u Republici Hrvatskoj živi relativno mali postotak Roma: popis stanovništva iz 2021. godine bilježi 17.980 osoba, odnosno 0,46% ukupne populacije. Međutim, stručnjaci procjenjuju da je taj broj ustvari iznosi između 30.000 i 40.000, budući da se mnogi Romi i Romkinje tako ne izjašnjavaju zbog straha od diskriminacije, isključivanja ili drugih vidova nasilja. Suočeni su i sa značajnim obrazovnim nejednakostima u usporedbi sa svojim ne-romskim vršnjacima. Sveobuhvatno istraživanje o uključivanju Romkinja i Roma u hrvatsko društvo, objavljeno 2018. godine, po tom pitanju otkriva niz problema. Jedan od ključnih nalaza istraživanja jest taj da 69% romske djece u dobi od tri do šest godina ne pohađa nikakav oblik predškole–što je kritična faza za rani razvoj i budući obrazovni uspjeh djeteta. Nadalje, premda 95% romske djece u dobi od 7 do 14 godina pohađa osnovnu školu, ona su nerijetko izložena slabom obrazovnom uspjehu, opasnosti od napuštanja školovanja i niskom postotku završavanja škole.

Krucijalan problem predstavlja etnička segregacija. Oko 20% romske djece pohađa razrede koji se sastoje isključivo od romskih učenica i učenika. Studija pučke pravobraniteljice iz 2023. godine pokazala je da se od 24 škole koje pohađaju romski učenici, u njih 11 nalazi 80 potpuno segregiranih razreda (sva su djeca romske nacionalnosti). Segregacija je posebno izražena u Međimurskoj županiji, gdje živi značajna romska populacija. Na nacionalnoj razini, 36% romske djece obrazuje se u etnički segregiranim okruženjima, što u mnogome pogoršava položaj cijele zajednice i njenu isključenost iz glavnoga toka obrazovanja.

Na okruglom stolu su sudjelovali i raspravljali o predloženim rješenjima predstavnici/ce ključnih institucija i organizacija civilnog sektora, kao što su predstavnici/ce Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih, Ureda pučke pravobraniteljice, Međimurske županije, Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Uprave za nacionalne manjine pri MZO-u te Saveza Roma u Republici Hrvatskoj “KALI SARA”.