Kvaliteta života djeteta u Hrvatskoj još uvijek ovisi o mjestu gdje živi

Prema UN-ovoj Konvenciji o pravima djeteta svako dijete ima priliku razvijati svoje sposobnosti i talente, odrastati u obitelji te biti sigurno i zaštićeno. Unatoč određenim pomacima u zaštiti tih prava još je dalek put do ostvarivanja cilja da svako dijete ima jednaka prava i jednake šanse za razvoj svojih potencijala.

Piše: Ivana Vranješ 

Povodom Svjetskog dana prava djeteta Ured pravobraniteljice za djecu u Zagrebu svečano je obilježio 35 obljetnicu UN-ove Konvencije o pravima djeteta. Tom prigodom stručnjaci i mladi govorili su o zaštiti djece i primjeni prava iz ovog međunarodnog dokumenta u Hrvatskoj. Pravobraniteljica za djecu Helenca Pirnat Dragičević rekla je da UN-ova Konvencija o pravima djeteta predstavlja najšire prihvaćen dokument kojim je zajamčeno da će države svijeta štiti dječja prava. Navela je da Konvencija štiti prava djeteta na život, zdravlje, socijalnu skrb, obrazovanje, zaštitu od svih oblika nasilja i seksualnog iskorištavanja te na slobodu izražavanja, odmor, igru i slobodno vrijeme. Istaknula je i da je od usvajanja Konvencije napredovala svijest o pravima djece i mnogo je učinjeno u zaštiti tih prava, ali to još uvijek nije dovoljno.

“Kvaliteta života djeteta u Hrvatskoj i dalje ovisi o mjestu gdje ono živi, a o tome ovisi hoće li pohađati dječji vrtić, dobiti najbolju zdravstvenu zaštitu, hoće li mu škola biti blizu, kako će provoditi slobodno vrijeme i hoće li dobiti stručnu pomoć ako ima neke teškoće u razvoju ili ponašanju”, kazala je Pirnat Dragičević.
Naglasila je da svako područje državne politike od obrazovanja, zdravstva, socijalne skrbi, pravosuđa do sigurnosti u prometu i migracijskih politika u značajnoj mjeri utječe na djecu. Stoga je potrebno donositi dugoročna i održiva rješenja s ciljem osiguranja najbolje moguće sustavne podrške za djecu, a pri tome je izuzetno važno čuti djecu.

“Njihov doprinos je izuzetno važan jer politike koje se bave uspostavom mehanizama zaštite djece u svim područjima života trebaju biti usklađene s njihovim potrebama”, rekla je Pirnat Dragičević. Naglasila je da poteškoće mentalnog zdravlja su jedan od najvećih izazova s kojim se danas susreću djeca. Međutim u Hrvatskoj je još uvijek nedovoljan broj stručnjaka za mentalno zdravlje i nejednaka je dostupnost usluga djeci.

“Odgovornost odraslih je osigurati podršku djeci i poduprijeti njihov zdrav psihofizički razvoj. Potrebno je istražiti teškoće mentalnog zdravlja djece i mladih te raditi na njihovom uklanjanju. Potrebno je osigurati stručnu podršku i pomoć svakom djetetu čije je mentalno zdravlje narušeno. Smatram da je potrebno promijeniti sva ponašanja odraslih koja ugrožavaju mentalno zdravlje djece”, rekla je Pirnat Dragičević.

Ravnatelj Instituta za društvena istraživanja dr.sc. Boris Jokić predstavio je istraživanje o izazovima s kojima se djeca i mladi danas susreću u Hrvatskoj. U istraživanju je sudjelovalo 17 tisuća ispitanika: “Rezultati istraživanja su pokazali da se mladi osjećaju usamljeno, ponekad anksiozno i depresivno. Međutim velika većina ispitanika je otporna i spremna se suočiti s izazovima u svakodnevnom životu. Mladi su u istraživanju izrazili da im je potrebno više prostora da se njihov glas čuje“, rekao je Jokić. Upozorio je i na korištenje digitalnih tehnologija u školskom i svakodnevnom okruženju djece i mladih. Spomenuo je da čak 36% učenika petog razreda osnovne škole provede više od četiri sata ispred ekrana, a 10% više od devet sati.

“Naše istraživanje pokazuje da je mladima pomalo već i dosta boravka pred ekranom. Tako kada se pita mlade od 16 godina kako gledaju na svoje korištenje digitalne tehnologije i kako ona utječe na njihove živote vide se zanimljivi rezultati. Naime 45%  mladih smatra da digitalna tehnologija negativno utječe na učenje, 36,6% na kvalitetu slobodnog vremena, a 30%  smatra da digitalna tehnologija negativno utječe na fizičko i mentalno zdravlje”, naveo je Jokić.

Na panelu pod nazivom Mentalno zdravlje djece i mladih i pravo na slobodno vrijeme mladi savjetnici pravobraniteljice za djecu, članovi Foruma mladih 16+ iznijeli su svoja razmišljanja o važnosti slobodnog vremena za djecu i mlade i njegovom utjecaju na mentalno zdravlje, ali i preprekama koje onemogućuju ostvarivanje ovog dječjeg prava. Također sudionici panela su govorili o količini vremena koje djeca i mladi provode u digitalnom okruženju te alternativnim sadržajima koji bi im se trebali ponuditi kako bi manje vremena provodili na internetu.

Klara Ćosić iz Kutine je rekla da slobodno vrijeme omogućuje mladima da se fizički i psihički odmore od obaveza, ali i da razviju svoju osobnost, jer sami biraju što će raditi. Smatra da slobodno vrijeme ima pozitivan utjecaj na mentalno zdravlje ako ga osoba provodi aktivno radeći ono što voli dok pasivno provođenje slobodnog vremena, poput čestog boravka na društvenim mrežama može dovesti do anksioznosti i depresije.

“Najveća prepreka za ostvarivanje prava na slobodno vrijeme je škola. Puno vremena provodimo u školi, a nakon nastave moramo se posvetiti učenju. Zbog školskih obaveza ostane nam malo vremena i energije za neke aktivnosti u slobodno vrijeme”, tvrdi Klara.

Učenica Lucijana Tapalović iz Dubrovnika je rekla da slobodno vrijeme omogućuje osobi da zadovolji svoje određene potrebe. Naglasila je da kvalitetno provedeno slobodno vrijeme pozitivno utječe na mentalno zdravlje dok neorganizirano provođenje slobodnog vremena može dovesti do usamljenosti, anksioznosti i depresije.
Maro Radujković iz Zagreba, Laura Bulić iz Splita i Tea Tirić iz Rijeke usuglasili su se da je slobodno vrijeme važno za razvoj ličnosti i stvaralaštva kod djece i mladih te da način provođenja slobodnog vremena pozitivno ili negativno utječe na mentalno zdravlje.

Naslovna fotografija: Iron Guillaume (@gpiron)/Unsplash