U sklopu programa Impact4Values kojeg provode Zaklada SOLIDARNA, Zaklada Slagalica i CNVOS iz Slovenije, održana je transborder debata Novi europski kontekst i civilno društvo. Cilj debate je analizirati strukturu nove Europske komisije, zakonodavni okvir unutar novog višegodišnjeg financijskog okvira, te kako će ona utjecati na društvo, ljudska prava i europske vrijednosti.
U nastavku prenosimo članak o debati, objavljen na portalu H-ALTER.
Piše: Vesna Janković / H-ALTER
U debati je izostala podrobnija analiza uzroka uspona desnih snaga u europskim društvima, koja bi mogla ponuditi i neka strateška rješenja kako se tom fenomenu efikasnije suprotstaviti.
Snažni uspon desnih političkih stranaka u Europi, koji je u lipnju ove godine doveo i do znatno promijenjenog sastava Europskog parlamenta, što se odrazilo i na sastav Europske komisije, potaknuo je Solidarnu – Zakladu za ljudska prava i solidarnost da u petak, 4. listopada organizira debatu Novi europski kontekst i civilno društvo. Cilj debate bila je “analiza strateških smjerova novih struktura unutar Europske komisije”, te kako će promjene “utjecati na društvo, ljudska prava i europske vrijednosti”. U raspravi su sudjelovali Gordan Bosanac, zastupnik u EU parlamentu iz stranke Možemo!, Mario Munta, docent na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu, Ionuţ Sibian, član Europskog gospodarskog i socijalnog odbora iz Rumunjske i Lejla Šehić Relić, predsjednica Europskog volonterskog centra, uz moderiranje novinarke Ivane Dragičević.
Činjenica da su svi sudionici dobro upoznati s funkcioniranjem europskih institucija jamčila je kvalitetu rasprave, ali i doprinijela povremeno hermetičnoj atmosferi u kojoj se razgovor odvijao u šiframa, upotrebom “ključnih riječi” za koje se podrazumijevalo da ih svi sudionici jednako razumiju.
Raspravu je otvorio Mario Munta konstatacijom da: “Ursula von der Layen želi imati pod kontrolom procese, što je sa stajališta kreiranja politika problematično. Bilo je više situacija tijekom proteklih godina kada su ključne politike kreirane u kabinetu predsjednice EK, a ne u okviru Opće uprave, koja je ekvivalent ministarskom vijeću na nacionalnoj razini. Svjedočimo daljnjoj centralizaciji Europske komisije s brojnim preklapanjima u tematskim područjima i odgovornostima. Sada imamo šest potpredsjednika EK i s obzirom na tematska preklapanja, bit će teže kreirati politike zbog politički raznorodnih glasova, osobito u temama poput zelene tranzicije, ali i civilnog društva.” Munta je izrazio bojazan da će u ovom trenutku, ključnom za sudbinu demokracije u Europi, doći do daljnjeg narušavanja uloge civilnog društva, osobito u sferi zelene tranzicije.
Nešto optimističniju perspektivu ponudio je Ionuţ Sibian. Njegova matična organizacija, Zaklada za razvoj civilnog društva iz Rumunjske, inicirala je pisanje “Apela za civilno društvo”, koji je potpisalo više od 500 organizacija i brojni zastupnici Europskog parlamenta. Apel su uručili Ursuli von der Layen i naišli na vrlo dobar prijem. Jedan od rezultata te inicijative bit će stvaranje Platforme za civilno društvo, koja će biti u nadležnosti povjerenika EU za pravosuđe i vladavinu prava, Michaela McGratha. Platforma bi služila kao mjesto susreta i dijaloga organiziranog civilnog društva i članova EK i EU parlamenta. U apelu su se također založili za stvaranje europske strategije razvoja civilnog društva ali i za uvođenje Europskog semestra demokracije, kao dodatka trenutno postojećem ekonomskom Semestru. Ideja je da, ako ne poštujete vladavinu prava i građanske slobode, uključujući nezavisnost medija, ne možete imati pristup ekonomskim sredstvima.
Sibian je ipak upozorio: “Nažalost, diljem Europe vidim da civilnom društvu nedostaje kapaciteta za ozbiljniji angažman u savjetodavnom smislu. Nemamo dovoljno obrazovanih ljudi sposobnih uobličiti prijedloge javnih politika s našeg stajališta. Moj je savjet svima prisutnima na ovoj debati da odvojite dio proračuna svojih organizacija za financiranje think tanka koji bi radio na istraživanju, prikupljanju podataka i uobličavanju vaših prijedloga. Da bismo ojačali ulogu civilnog društva potrebno je izgraditi te kapacitete, mimo redovnih projektnih aktivnosti.”
Gordan Bosanac, novoizabrani član Europskog parlamenta kazao je: “Bit će teško. Već tijekom prvih glasanja koja su se ticala tema migracija, sigurnosti i zelene tranzicije, koja više nije ‘zelena’ nego ‘čista’ (clean vs green), vidjeli smo grupiranje desnih glasova koje su podržali i neki članovi Europskih pučana. Pitanje je što će se događati s vladavinom prava i hoće li se EPP, kao najbrojnija grupacija, prikloniti nama, lijevo-liberalno-zelenoj grupaciji ili desnici? NGO-i koji se bave okolišem, migracijama i otporom militarizaciji suočit će se s problemima, njihove inicijative sigurno će biti blokirane.”
Za opstanak civilnog društva ključno je osigurati financijska sredstva, a već sada je vidljivo da su u prvi plan došli sasvim drugi prioriteti. Ključna riječ, osobito nakon nedavnog izvještaja Maria Draghija, postala je kompetitivnost. Po mišljenju Munte, ulagat će se u inovacije, čiste tehnologije, ali i vojnu industriju, i pitanje je što će biti s Kohezijskim fondom. Bosanac je kazao da je član REGI odbora (Odbora za regionalni razvoj) koji nadgleda trećinu proračuna i da će se potruditi da Kohezijski fond ostane što je bio, što neće biti lako: “Svakako, velik dio proračuna će otići na obranu. Moji kolege u REGI odboru iz Poljske, Latvije, Estonije, zemalja koje graniče s Rusijom, traže više novca iz Kohezijskog fonda za ulaganje u osiguranje granica. Dobra stvar je da će članovi odbora s juga Europe, iz Grčke, Rumunjske, Hrvatske, Španjolske biti veliki branitelji Kohezijskog fonda i predstoji nam žestoka borba.”
Munta je upozorio na novonastali problem, zorno vidljiv u nedavnim prosvjedima ekoloških aktivista u Srbiji protiv rudnika litija, metala koji se koristi u baterijskim sustavima i ključan je za proizvodnju električnih automobila. Očito je da se logika klimatske prilagodbe i želje za čistim tehnologijama počela suprotstavljati logici zaštite okoliša. Munta je izrazio bojazan da će EU, u želji da poveća konkurentnost u odnosu na SAD i Kinu, te ubrza tehnološki razvoj, početi zaobilaziti postojeću ekološku regulativu, a time će položaj “zelenih” aktivista biti dodatno otežan. Time se otvorilo pitanje općenite zaštite aktivista.
Bosanac je kazao: “Iako se obično prvo pomisli na situaciju u Poljskoj i Mađarskoj, svakako bi trebalo postaviti pitanje o djelovanju njemačke policije protiv pro-palestinskih aktivista. Najsvježiji primjer imamo u Srbiji, gdje je Vučić iskoristio potpisivanje sporazuma o strateškim sirovinama sa Scholzom, kako bi se obračunao s tamošnjim aktivistima. Protekli tjedan otvorili smo to pitanje u EU parlamentu, i reakcije su bile vrlo dobre. Ne smijemo dopustiti takve dvostruke standarde. Iako neke EU institucije prioritiziraju ekonomske razloge, postoje i druge snage koje neće napustiti lokalne aktiviste.”
Sibian je dodao da EK planira uspostaviti centre za zaštitu civilnog društva i mehanizme ranog upozoravanja kojima bi se mogli obratiti i aktivisti izvan zemalja EU područja. Važnu ulogu u tom procesu igra i Agencija za temeljna prava koja radi redovne izvještaje i koja je podržala prijedlog.
Iako se u većem dijelu raspravo o civilnom društvu uglavnom govorilo u smislu pro-europskih i pro-liberalnih organizacija, spomenute su i sve prisutnije organizacije koje zastupaju “necivilne” i “ne-europske” vrijednosti, koristeći se pritom strategijama i mehanizmima progresivnog civilnog društva. Šehić Relić je konstatirala da, uz ubrzani tehnološki razvoj koji drastično mijenja naš društveni okoliš, svjedočimo “polarizaciji društva, narušenoj društvenoj inkluziji i koheziji, padu povjerenje u institucije i u samo civilno društvo… Za mene je ključno zapitati se koje su to civilne vrijednosti oko kojih će se stvoriti strategija civilnog društva koja bi trebala osigurati fokus i investicije”. Na pitanje kako se suprotstaviti “necivilnom civilnom društvu”, Sibian je kazao: “Ponekad novac iz Brisela ide vrlo konzervativnim organizacijama koje se protive reproduktivnim pravima. Iz naše perspektive ne bismo smjeli financirati takve organizacije i u našem apelu smo predložili da organizacije moraju priložiti dokaz o svojim aktivnostima i vrijednostima.”
Šehić Relić je dodala da bi jedan od odgovora mogla biti transnacionalna suradnja, kojoj nažalost struktura financiranja ne pomaže. Kratki projektni ciklusi i zahtjevna administracija oduzimaju mnogo vremena, a uz to koordiniranje velikih mreža zahtijeva specifična znanja i vještine. Kazala je da su ipak ustanovljena važna paneuropska partnerstva i da to daje nadu. Bosanac je upozorio da će i na tom planu borba biti teška, jer su te snage danas dio europskih institucija. Nažalost, izostala je podrobnija analiza uzroka uspona desnih snaga u europskim društvima, koja bi eventualno mogla ponuditi i neka strateška rješenja kako se tom fenomenu učinkovitije suprotstaviti.
Naglašena je nužnost osiguranja institucionalnog okvira za dijalog organiziranog civilnog društva i EU institucija, a razgovaralo se i o mehanizmima uključivanja građana u odluke koje donosi EK. Pritom su spomenuti građanski paneli, poput onih organiziranih tijekom debate o budućnosti Europe, a Bosanac je spomenuo i mehanizam predstavki građana, koji se do sada u Hrvatskoj vrlo malo koristio. Kazao je da je član PETI odbora (Odbora za predstavke): “Radi se zapravo o odličnom mehanizmu koji omogućuje svakom građaninu EU da prijavi sumnju na kršenje EU zakona na lokalnoj razini. Odbor može na temelju tih predstavki tražiti očitovanje i djelovanje EK. Na osnovu takve predstavke došlo je do uvođenja EU iskaznice za osobe s invaliditetom, dakle nešto vrlo konkretno i korisno. Svakako ću raditi na promociji tog mehanizma u Hrvatskoj.”
Osim izazova podjela između civilnih i necivilnih, odnosno desnih i progresivnih snaga u današnjoj Europi, tijekom rasprave ovlaš su spomenute i podjele između Europe centra i periferije. Bosanac je tako kazao da nijedan istočnoeuropski stručnjak nije konzultiran za Draghijev izvještaj. Sibian je, prepričavajući povijest nastanka Apela, kazao da motivacija za nastanak tog dokumenta leži u činjenici da su nakon proširenja EU, civilno društvo centralne i istočne Europe koristili u Briselu samo formalno, kao brojke, bez stvarnih konzultacija s organizacijama, tek da bi Europskoj komisiji pokazali da imaju članove iz tih država: “Zbog toga smo 2019. godine mi iz Poljske, Slovenije, Češke pokrenuli umrežavanje i otvorili pitanja vladavine prava, civilnog prostora, populizma, fašizma… U početku su civilne organizacije iz zapadne Europe bile u čudu, jer se nisu susretale s tom terminologijom i tim problemima. Nažalost, nije trebalo dugo da shvate o čemu govorimo!”
Moderatorica je na kraju od Bosanca, kao člana Europskog parlamenta ali i bivšeg aktivista, zatražila da se obveže prisutnima da će nastaviti podržavati civilno društvo. Kazao je: “Vjerujem da možemo, bez obzira na okolnosti, unaprijediti stvari. Bio sam dugo u opoziciji i naučio sam kako biti kvalitetna opozicija. Imam podršku svojih kolega u grupaciji Zelenih i vidjeli ste kako brzo smo reagirali vezano za uhićenja aktivista u Srbiji. Redovno odgovaramo na e-poštu i javite nam se.”
Program Impact4Values sufinancira Ured za udruge Vlade Republike Hrvatske.
Pridružite nam se svojim idejama u stvaranju novih prilika za solidarno društvo i zajedno pokažimo da je #Solidarno naše #NovoNormalno
