Jačanje socijalnih i emocionalnih kompetencija važno je za očuvanje mentalnog zdravlja

Povodom Svjetskog dana zdravlja održan je panel “Pričamo o mentalnom zdravlju“ u organizaciji Ministarstva zdravstva u suradnji sa Školom narodnog zdravlja „Dr. Andrija Štampar“. Na panelu su istaknuti stručnjaci govorili o važnosti ulaganja u mentalno zdravlje, te su predstavljeni najnoviji reformski koraci s ciljem osnaživanja mentalnog zdravlja cijele populacije.

Piše: Ivana Vranješ

Svaki šesti građanin Europske unije (EU) ima problema s mentalnim zdravljem. Čak 50% problema s mentalnim zdravljem u Hrvatskoj kod ljudi počinje prije 14. godine, a 75% prije 18. godine života. U vrijeme pandemije koronavirusa i nakon potresa u Zagrebu i Petrinji problemi s mentalnim zdravljem su još izraženiji.

Svoja iskustva u očuvanju mentalnog zdravlja podijelile su osobe iz javnog života: fotografkinja Duška Stepanov, glumac i voditelj Miro Čabraja, novinarka i voditeljica HRT-a Antonija Ćosić, te pjevačice Stela Rade i Natalie Balmix. Konstruktivnoj raspravi o mentalnom  zdravlju pridonijeli su učenici Škole za medicinske sestre Vrapče, Škole za medicinske sestre Vinogradska i Škole za primalje Vinogradska.

Ivana Portolan-Pajić, načelnica Sektora za primarnu zdravstvenu zaštitu i zdravstveni turizam Ministarstva zdravstva, koja je ujedno voditeljica “Programa za osnaživanje mentalnog zdravlja“ istaknula je kako je Ministarstvo zdravstva poduzelo niz reformskih koraka radi osnaživanja i unaprjeđenja mentalnog zdravlja. Svi dosadašnji koraci u skladu su s smjernicama Svjetske zdravstvene organizacije i Europske unije: “Važno je istaknuti da je Ministarstvo zdravstva pokrenulo posebnu reformsku mjeru, odnosno nakon 30 godina ponovo se psiholozi zapošljavaju u domovima zdravlja i pruža se potrebna zdravstvena skrb bez uputnice”, ističe Portolan-Pajić. Kroz formiranje  dispanzera i mobilnih timova na razini domova zdravlja slijede se tri glavna EU načela u području mentalnog zdravlja: odgovarajuća i učinkovita prevencija, pristup visokokvalitetnoj i pristupačnoj zdravstvenoj skrbi i liječenju u području mentalnog zdravlja, te reintegracija u društvo nakon oporavka. U suradnji s Ministarstvom znanosti i obrazovanja osnivaju se mobilni timovi za brigu o mentalnom zdravlju učenika i studenata.

Mirjana Kujundžić-Tiljak, ravnateljica Škole narodnog  zdravlja „Dr. Andrija Štampar“ rekla je da se Škola drži vizije doktora Andrije Štampara, odnosno da se bolest mora prevenirati, te da se zdravlje mora unaprijediti i očuvati, a upravo je mentalno zdravlje najvažniji dio zdravlja. Upozorila je da pilot projekt županijskih zavoda za javno zdravstvo pokazao da je oko 10% mladih u riziku od nastanka nekih poteškoća mentalnog zdravlja. Smatra da je važno koristiti društvene mreže za promicanje zdravlja i da se ljudi educiraju kako da žive kvalitetnije.

Danijela Štimac-Grbić, voditeljica Odjela za mentalno zdravlje i prevenciju ovisnosti HZJZ-a, ukazala je na važnost psiholoških timova koji moraju biti  dostupni najranjivijim skupinama. Naglasila je da je nužno osnaživati potencijale za mentalno zdravlje prije svega mladih, jer se u mlađoj populaciji pojavljuju prvi znakovi rizika za mentalne poremećaje i mentalni poremećaji.

Osnaživanje je vezano za jačanje socijalnih i emocionalnih kompetencija, a to su način na koji komuniciramo, rješavamo probleme, te način na koji se zauzimamo za sebe pri čemu ne vrijeđamo druge osobe i ne ulazimo s njima u konflikte. Empatija je posebno važna za jačanje emocionalnih kompetencija i mora se razvijati od najranijih godina djetetova života. Empatija se razvija volontiranjem kao i međusobnim pomaganjem vršnjaka. Vršnjačka podrška je važna, jer mladi znaju koji su problemi koji ih muče i kako im se može pomoći .

Aleksandra Klobučar, psihijatrica Klinike za dječje bolesti Zagreb, istaknula je da je prepoznavanje i razumijevanje emocija važan dio u odrastanju osobe. Tvrdi da ako osoba dobro prepoznaje svoje emocije lakše će komunicirati s drugim ljudima, jer će ih bolje razumjeti, osoba će biti snažnija što se tiče socijalnih kontakata i to će omogućiti da se osoba bolje nosi s raznim problemima i stresom.

Darko Marčinko, psihijatar KBC-a Zagreb upozorava da je u 21. stoljeću prisutna era individualizma, a taj individualizam i želja za postizanjem dobrih rezultata ima pozitivnu dimenziju, ali i lako prerasta u nezdravu kompetitivnost. Istraživanja su pokazala da u današnjoj zapadnoj civilizaciji postoji porast patološko narcističnog ponašanja koje je različitih oblika.

Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji nove psihičke epidemije su pretilost, narcizam i usamljenost. Danas je u porastu kronični stres koji je gori od onog akutnog, jer nosi neizvjesnost i nedostatak kontrole. Svi sudionici panela usuglasili su se da je u današnje vrijeme izrazito važno voditi brigu o mentalnom zdravlju te za rješavanje nekog problema potražiti pomoć kako bliskih osoba, tako i stručnih osoba.

Naslovna fotografija: Pexels by Vie Studio