Koordinacija humanitaraca: ujedinjeni u solidarnosti

Potresi koji su krajem prošle godine pogodili Baniju prouzročili su nezapamćenu štetu, materijalnu i emotivnu, našim sugrađanima i sugrađankama. Istovremeno, otkrili su veliko srce Hrvatske i ljudi diljem svijeta.

U situacijama krize, naš prvi instinkt bio je djelovati – pomoći na koji god način znamo i možemo. Volonteri i volonterke iz svih krajeva pristizali su u Petrinju i okolna mjesta tek nekoliko sati nakon potresa, zajedno s konvojima donacija. Hrana, voda, higijenske potrepštine, sve što je unesrećenim ljudima bilo potrebno, dijelilo se neposredno, kako se stiglo.

Na dan drugog razornog potresa, Zaklada SOLIDARNA reaktivirala je Fond 5.5, namijenjen kriznoj podršci stradalima. Svjesni odgovornosti koju imamo spram povjerenja naših donatora i donatorica, na teren smo izašli već idući dan kako bismo svoje djelovanje uskladili ostalim organizacijama i inicijativama koje djeluju na terenu.

Kako bismo bili što učinkovitiji u odgovoru na akutne potrebe stradalih, u distribuciji humanitarne pomoći i donacija od početka smo koristili više kanala i modela. Također, kako bismo zajedničko djelovanje svih humanitarnih aktera na terenu učinili što svrsishodnijim, od prvog dana Zaklada SOLIDARNA zalagala se za formiranje Koordinacije humanitaraca, koja se ubrzo nakon osnovala pri Hrvatskom Crvenom križu.

U samim počecima djelovanja Koordinacije, Tamara Jovičić iz petrinjske Udruge IKS je istaknula: “Nakon prvih par dana katastrofe, i onog ludila općeg kaosa, vrlo brzo smo se kao organizacije koje imaju iskustva u menadžmentu, općenito ali i kriznom menadžmentu, pridružile sa SOLIDARNOM, i ostalim partnerima, koordinaciji nastaloj pri Hrvatskom Crvenom križu, upravo zbog iskustva i vještina koje imamo i dajemo na raspolaganje kako bi tom području pomogli što prije i što učinkovitije. SOLIDARNU smatramo iznimno posebnom prilikom za razvoj svega onoga što jedno civilno društvo demokratske države može i treba napraviti. U Koordinaciju polažemo veliko povjerenje i gradimo zajedničke priče koje će biti dobre.”

Prethodna dugogodišnja međusobna suradnja okupljenih organizacija i inicijativa omogućila je da jedni od drugih s punim povjerenjem traže informacije i podršku u situacijama kada se susretnu s novim izazovima. Takvim načinom djelovanja optimiziralo se vrijeme, energija i resursi svih uključenih te je omogućeno komplementarno pružanje različitih oblika pomoći stradalima, naglasila je Aneta Vladimirov iz Srpskog narodnog vijeća: “Zadovoljstvo nam je surađivati s organizacijama i inicijativama okupljenima u Koordinaciju jer se, u mjeri u kojoj je moguće, izbjeglo takozvano “dupliranje” pomoći te se postigla pravednija raspodjela podrške ljudima.”

Racionalizacija resursa pogotovo je neophodna u trenutnoj fazi u kojoj su organizacije i inicijative usmjerene na održivu obnovu i oporavak ljudi na Baniji, za što je ključna kontinuirana koordinirana razmjena informacija o stanju i promjenama koje se događaju na terenu. Od velike pomoći u navedenoj razmjeni baza je korisnika koju je za glinsko područje izradila ADRA Hrvatska, a koja je drugim organizacijama poslužila kao model mapiranja potreba. Humanitarni koordinator ADRE Daniel Presečan objašnjava: “Na početku smo prepoznali da je najveća potreba zaista poznavanje potreba ljudi koje su za njih specifične, tako da smo od prvog dana počeli raditi na sustavu upravljanja informacijama. Radili smo detaljnu analizu potreba svakog čovjeka što nam je omogućilo da pratimo razvoj tih potreba kroz cijeli ovaj period. Zahvaljujući tom sustavu, a i članstvu u Koordinaciji, mogli smo ljudima usmjeriti druge organizacije ako su imali neke potrebe na koje mi nismo mogli odgovoriti.”

Uz protočnu suradnju humanitarnih organizacija i inicijativa, Koordinacija humanitaraca u komunikaciji je i s tijelima državne uprave te s jedinicama lokalne i regionalne samouprave, također s ciljem što brže i preciznije raspodjele humanitarne pomoći. Brza razmjena informacija i operativna suradnja na mrežnoj osnovi omogućila je humanitarnim organizacijama i inicijativama da brzo provjere i zadovolje akutne potrebe na koje javni sustav krizne zaštite nije u mogućnosti pravovremeno reagirati.

Vrijednost koordiniranog djelovanja humanitarnih organizacija na terenu prepoznao je i potpredsjednik Vlade RH Boris Milošević: “Zahvalan sam svim organizacijama koje su se angažirale na području pogođenim potresom. Odradile su ogroman posao u pogledu pružanja pomoći ljudima, bilo da je riječ o opskrbi hranom, raznih donacija u robi, materijalu i smještaju. Država je došla do svih ljudi, ali naravno, ništa ne može zamijeniti volontere i volonterke koji srčano i požrtvovno pružaju pomoć i utjehu. To je velika vrijednost humanitaraca koju država i Vlada trebaju čuvati i podržavati.”

Vodeći se načelima suradnje, transparentnosti, komplementarnosti u odnosu na resurse i akcije drugih aktera, naročito države i lokalne samouprave, Koordinacija humanitaraca nastavit će djelovati, bilo u formalnom ili neformalnom obliku, s ciljem detekcije specifičnih potreba svakog stradalnika kako bi na njih mogla adekvatno odgovoriti.