Rak jajnika nije samo „ženski problem“ već problem cijelog društva

Od raka jajnika sve više obolijevaju mlađe, radno aktivne žene. Vodeći uzrok smrtnosti kod raka jajnika je često posljedica dijagnosticiranja bolesti u već uznapredovalom stadiju.

Piše: Ivana Vranješ 

U okviru kampanje “To nisu  samo ženske stvari” udruga “Sve za nju” organizirala je u Novinarskom domu istoimenu javnu tribinu s ciljem podizanja svijesti o zloćudnoj bolesti. Tribina je održana uz podršku Hrvatskog društva za ginekološku onkologiju (HDGON), Hrvatskog  društva za ginekologiju i opstetriciju (HDGO), Hrvatskog društva medicinskih sestara, tehničara i primalja, udruge JA-KA iz Osijeka, Kliničkog bolničkog centra Zagreb, World Ovarian Cancer Coalition, te Astra Zenece. O važnosti prevencije, liječenju, genetičkom testiranju, skrbi o pacijenticama te zdravstvenoj zaštiti žena u radnom okruženju u sklopu tribine govorili su zdravstveni stručnjaci, predstavnici poslodavaca i pacijenata.

Onkologinja Višnja Matković istaknula je da u svijetu, pa i u Hrvatskoj relativno niska učestalost oboljenja, ali visoka smrtnost od raka jajnika: “Zabrinjavajuće je da je smrtnost bolesnica preko 73,4%. Međutim, prema zadnjim podacima Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje 2021.godine po prvi put je smanjena smrtnost u odnosu na sve godine od 2016.”, istaknula je Matković.

Predstavljeni podaci pokazuju da je od 2016. do 2022. godine u Hrvatskoj i u svijetu preko 70% bolesnica u uznapredovalom stadiju bolesti, a manje u ranijim stadijima bolesti. Životna dob je oko 60 godina. Matković je naglasila da rak jajnika treba otkriti što ranije, ali i da preventivnih program za ovu bolest nema.

“Rak jajnika je kronična bolest, traje duži ili kraći period. Najbitnije je da pacijentica nakon kirurškog zahvata koji je inicijalno liječenje raka jajnika dobije adekvatnu primarnu kemoterapiju, jer je to jedini način za  duže preživljenje. Za  neke karcinome jajnika kao što je serozni karcinom treba ići na ciljanu terapiju”, ističe Matković.

Spomenula je da se preko 80% bolesnica u Klinici  za ginekologiju i porodništvo KBC-a Zagreb liječi od seroznog karcinoma jajnika. Ovaj karcinom jajnika se javlja u preko 70%, a za razliku od drugih karcinoma drugačije se liječi zbog BRCA mutacije. Javlja se u mlađoj životnoj dobi, prosjek je oko 50 godina, te dobro odgovara na ciljanu terapiju s PARP inhibitorima.

Goran Vujić, ginekolog i pročelnik Zavoda za ginekološku onkologiju u Klinici za ženske bolesti i porodništvo KBC-a Zagreb istaknuo je da liječenje karcinoma jajnika provodi multidisciplinarni tim u kojem je od pet do deset raznih liječnika specijalista. Spomenuo je i da 30 do 40% žena se liječi u manjim županijskim i gradskim bolnicama gdje ne mogu dobiti adekvatnu skrb te se šalju na daljnju kemoterapiju u Kliniku za ženske bolesti i porodništvo KBC-a Zagreb. U svom izlaganju, ukazao je na važnost definiranja Centara izvrsnosti za liječenje raka jajnika, a trenutno tri do četiri kliničke  ustanove u Hrvatskoj mogu biti Centri izvrsnosti.

Ivana Portolan-Pajić, načelnica Sektora za primarnu zdravstvenu zaštitu i zdravstveni turizam u Ministarstvu zdravstva podsjetila je da je donesen Nacionalni  strateški okvir protiv raka i usvojen je Akcijski plan za borbu protiv raka do 2025. godine, u čijem je središtu i rak jajnika, a posebno unaprjeđenje genetičkog testiranja i savjetovanja. Naglasila je da se kreće u stvaranje Centara izvrsnosti za liječenje raka jajnika, jer u svim bolnicama nije moguće osigurati istu kvalitetu liječenja.

“Zbog nespecifičnih simptoma koji se u početku raka jajnika ne prepoznaju potrebno je više edukacije i osvještavanja javnosti s ciljem ranog otkrivanja bolesti. Vrlo je uspješan nacionalni preventivni program za otkrivanje raka dojke. Ovaj program je uspješniji od drugih zbog snažne sinergije Ministarstva zdravstva, Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, ali i udruga koje su godinama provodile edukaciju i podizale svijest o raku dojke. Hrvatskoj je potreban i nacionalni preventivni program za rano otkrivanje raka  jajnika, te jačanje visokokvalitetnog genetičkog testiranja u Centrima izvrsnosti”, rekla je Portolan – Pajić. Najavila je i da će Ministarstvo zdravstva poduzeti sve korake da se takav program realizira.

Renata Obad – Sabljak, ginekologinja Doma zdravlja  Zagreb – Zapad je rekla da ginekolozi u Domu zdravlja pacijenticama uzimaju osobnu i obiteljsku anamnezu.

“Puno je pozitivne obiteljske anamneze. Međutim, iako po smjernicama iz 2017. ove žene imaju pravo na genetičko testiranje ne možemo ih na to uputiti, nego ih upućujemo u ambulante za medicinsku genetiku, gdje se vrši probir prioritetnih pacijentica. Na papiru je sve dobro zamišljeno, ali su ograničenja što se tiče molekularnih biologa, a još više molekularnih genetičara. Bilo bi idealno kada bi primarni ginekolozi mogli žene upućivati izravno na genetička testiranja. Za sada ne možemo, jer smo ograničeni s kadrom”, ističe Obad – Sabljak.

Na skrb o pacijenticama oboljelih od raka jajnika osvrnula se Nikolina Ivić, glavna sestra Zavoda za ginekološku onkologiju u Klinici za ženske bolesti i porodništvo KBC-a Zagreb. Naglasila je da medicinske sestre obavljaju individualne razgovore s pacijenticama vezano za njihovu informiranost o bolesti, te ih educiraju o terapiji. Medicinske sestre također pacijentice  informiraju kojim se udrugama mogu obratiti za psihološku pomoć.

Irena Weber, glavna direktorica Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) govorila je o mjerama za poticanje zaposlenika na brigu o mentalnom zdravlju i stvaranju uvjeta za zdravu radnu sredinu: “Poslodavci  puno ulažu na poboljšanje uvjeta rada kroz sistematske preglede zaposlenika i kroz fleksibilan Zakon o radu, posebno kad su u pitanju žene. Postotak  poslodavaca koji plaćaju zaposlenicima sistematske preglede, te nude dodatno i dopunsko zdravstveno osiguranje je u kontinuiranom rastu”, rekla je Weber. Naglasila je da će HUP pružiti punu podršku osvještavanju žena o potrebi prevencije bolesti. Smatra da je važno i prilagoditi radno mjesto kako bi se oboljele žene što prije vratile  u svijet rada te da je potrebno stalno osvještavati poslodavce kako bi bili osjetljivi na individualne potrebe svake oboljele žene koja se želi vratiti na radno mjesto.

Veselinka Kastratović kojoj je dijagnosticiran rak jajnika prije devet godina upozorila je na problem oboljelih žena u manjim mjestima Istočne Hrvatske. Naglasila je da u ovim mjestima nedostaje ginekologa: “U Baranji u manji mjestima samo je jedan ginekolog, to je slučaj u Dardi, kao i u Belom Manastiru. Problem je i prijevoz žena iz manjih mjesta na ginekološki pregled. U nekim mjestima je i puno starijih žena koje po dvadeset godina nisu išle ginekologu. Na žalost niti mlade žene ne odlaze ginekologu”, rekla je Kastratović. Naglasila je da žene u manjim mjestima nisu osviještene o raku jajnika čak ne znaju niti koja je populacija izloženija bolesti. Stoga članice njezine udruge JA-KA stalno na terenu informiraju žene o bolesti, te ih i kroz kreativne aktivnosti potiču na razgovor o njoj.

 Ljiljana Vukota psihologinja i tajnica udruge “Sve za nju” je istaknula važnost zdravstvene pismenosti kod oboljelih osoba: “Kroz  razne programe kao što su individualno savjetovanje psihologa, psihoterapeuta, nutricioniste, genetičko savjetovanje, predavanje liječnika na različite teme, udruga “Sve za nju“ pomaže pacijenticama da shvate svoju situaciju, na neki način kreiraju svoju budućnost, da vrate kontrolu u život i da se pripreme za razgovor kod onkologa. Međutim važno je i da se oboljele žene međusobno druže. Stoga udruga ima pjevački zbor, program vježbanja yoge, kreativno pisanje. Na taj način stvaramo raznolikost koja je potrebna tijekom liječenja i oporavka”, rekla je Vukota.

Naglasila je da kampanja “To nisu samo ženske stvari” se organizira sedmu godinu zaredom s porukom da rak jajnika jest ženska bolest, ali nije samo problem žena nego cijelog društva: “Nakon  stručne tribine u sklopu kampanje na Bundeku će se 11. svibnja održati javnozdravstvena akcija. Nastavljamo graditi zajednicu podrške i prevencije, te će nam se ove godine građani  pridružiti u dvije utrke”, ističe Vukota.