Inovacije u službi zajednice: Predstavljeni uspješni modeli podrške ranjivim skupinama

U sklopu Sajma zdravstvenih i socijalnih inovacija na deset tematskih punktova stručnjaci iz različitih područja predstavili su inovativna rješenja kojima se želi osnažiti ranjive skupine društva.

Piše: Ivana Vranješ 

Hrvatski savez gluhih i nagluhih u sklopu Pitching cornera Sajma upoznali su posjetitelje s pružanjem usluge video prevođenja. Njihova platforma Slavica omogućava korisnicima hrvatskog znakovnog jezika pružanje usluge video tumačenja/prevođenja s pomoću interneta kada usluga prevoditelja/tumača nije dostupna na licu mjesta. Za korištenje platforme potreban je pametni telefon ili računalo s kamerom te internetska veza. Platforma je osmišljena u sklopu projekta Pružanje usluge tumača/prevoditelja HZJ za osobe s oštećenjem sluha, a financirana je sredstvima iz ESF-a.

Dijana Vincek, predsjednica Hrvatskog saveza gluhih i nagluhih istaknula je da je u Hrvatskoj još uvijek nedovoljan broj prevoditelja hrvatskog znakovnog jezika, a u ruralnim sredinama se niti ne zapošljavaju. Stoga često gluhe i nagluhe osobe jedino putem platforme Slavica mogu dobiti informaciju u svakodnevnom životu.
“Online prijevod na hrvatski znakovni jezik pokazao se uspješan u školama i zdravstvenim ustanovama”, kazala je Vincek, te naglasila da su gluhe i nagluhe osobe zadovoljnije prevođenjem na daljinu, a najvažnije je da više ne strahuju da zbog nedostatka prevoditelja neće dobiti pravodobnu informaciju u određenoj situaciji.

Inovativan pristup tržištu rada i inkluzivnom zapošljavanju predstavila je i udruga Svoja koja su osnovale Ukrajinke i koja pomaže Ukrajincima pod privremenom zaštitom u Hrvatskoj. Irina Pronenko, stručnjakinja za zapošljavanje i zamjenica izvršne direktorice udruge Svoja predstavila je rad udruge i njenu glavnu ulogu, a to je pružanje podrške Ukrajincima pri zapošljavanju, otvaranju vlastitog posla, organiziranje učenja hrvatskog jezika te sveobuhvatna podrška pri integraciji u hrvatsko društvo. Tijekom dvije godine rada udruga Svoja pomogla je da se zaposli 538 Ukrajinaca u različitim područjima, a pomoć kroz savjetovanje o otvaranju vlastitog posla dobilo je više od 300 Ukrajinaca.

“U prihvatnim centrima Ukrajince smo informirali o načinu pronalaska posla, kako otvoriti vlastiti posao, kako funkcionira hrvatski zdravstveni i obrazovni sustav, koja su njihova prava i obaveze. Udruga Svoja je kontaktna točka za Ukrajince pod privremenom zaštitom u Hrvatskoj”, rekla je Pronenko. Naglasila je da većina Ukrajinaca pod privremenom zaštitom ne smatra Hrvatsku kao tranzitnu zemlju već žele da im Hrvatska bude trajni dom, gdje će svojim radom dati doprinos.

Dobar primjer rehabilitacije i inkluzivnog zapošljavanja predstavio je i Centar za žene – Reto. Ovaj Centar pruža integrirani model skrbi i rehabilitacije majkama ovisnicama bez odvajanja od djece. Integrirani model skrbi temelji se na znanstveno priznatim teorijama i suradnji s relevantnim stručnjacima i institucijama iz područja zdravstva i socijalne skrbi s ciljem da svaka žena i dijete dobiju fizičku, obrazovnu, socijalnu, emocionalnu i duhovnu njegu. U Kući za majke i djecu trenutačno je dvadesetak majki s djecom.

“Majkama je strukturiran dan. Jedan dio dana provode s djecom, a drugi dio dana imaju razne radne obveze kojima se stvaraju radne navike. Nakon završenog programa rehabilitacije, resocijalizacije majkama pružamo i radnu obuku”, rekla je Lidija Bandić, psihologinja i predsjednica Reto Centra. Naglasila je da neke korisnice rade u Second Handu Reto Centra, a neke u izradi slastica za poznatu zagrebačku slastičarnicu što je važan korak u razvoju njihovih radno socijalnih vještina. Prema istraživanju Reto Centra 86% žena je završilo program rehabilitacije i nisu koristile sredstva ovisnosti zadnjih godinu dana, a 86% je rehabilitiranih žena koje su i socijalno integrirane.

Peer podršku u zajednici predstavila je udruga Ludruga iz Zagreba. U udruzi se pruža peer podrška osobama s poremećajem mentalnog zdravlja i članovima njihove obitelji, a provode se i edukacije za pružanje peer podrške.

“Mobilni peer tim čine članovi udruge koji su educirani za pružanje peer podrške te na poziv odlaze u domove ljudi u potrebi, gdje im pružaju podršku. U suradnji s umjetničkim udrugama i organizacijama organiziramo petodnevne dramske radionice s osobama sa psihičkim teškoćama i bez teškoća. Nakon inkluzivnih radionica održavaju se zajedničke predstave pred publikom što se pokazao kao odličan alat protiv stigme prema osobama sa psihičkim teškoćama”, rekla je Vlatka Ročić- Petak, predsjednica udruge Ludruga. Naglasila je da peer podrška pozitivno djeluje i vidljivo da se osobe manje vraćaju bolničkom liječenju.

Važna inovativna podrška mentalnom zdravlju u zajednici je i mobilni tim službe za mentalno zdravlje i prevenciju ovisnosti Nastavnog zavoda za javno zdravstvo “dr Andrija Štampar”. Pilot projekt mobilnog tima vodi specijalist psihijatrije uz psihologa i medicinsku sestru. Na području grada Zagreba se pruža intervencija za osobe kojima je dolazak u psihijatrijski/psihološki tretman otežan zbog slabije pokretljivosti, starije životne dobi i drugih razloga. Članovi mobilnog tima zajednički sudjeluju u procjeni i praćenju stanja korisnika te odlučuju o izlasku u posjet. Usluge mobilnog tima na terenu su psihijatrijski pregled s uvođenjem ili korekcijom psiho-farmakološke terapije, psihološka potpora i savjetovanje, psihosocijalne intervencije u obitelji te podrška njegovateljima.

“Ovaj mobilni tim je nadstandard za građane Zagreba, a osnovan je ove godine. To je prvi mobilni tim na razini primarne zdravstvene zaštite. Najčešće radimo s ljudima koji imaju anksioznost ili depresiju, ali i s osobama s problemima ovisnosti koji zbog teže pokretljivosti ne mogu doći po podršku ili na liječenje u neku zdravstvenu ustanovu”, rekao je Krešimir Radić, psihijatar mobilnog tima. Smatra da će 2025 godine u gradu Zagrebu trebati još nekoliko mobilnih timova na razini primarne zdravstvene zaštite.

Osim ovog mobilnog tima inovativna podrška mentalnom zdravlju u zajednici je Mobilni rehabilitacijski tim Klinike za psihijatriju Vrapče. Mobilni tim pomaže u oporavku osobama s dijagnozom psihoza i poteškoćama u svakodnevnom funkcioniranju. Osobama se pomaže da pronađu smisao života, zaposle se i izgrade odnose u zajednici.

“Kroz rehabilitaciju ljude osnažujemo da postanu samostalniji i bolje funkcioniraju. Organiziramo podršku u njihovom domu, njihovoj zajednici tako da ih nakon procjene uključimo u one aktivnosti koje žele. Ako se netko želi zaposliti pomažemo da krene prema prema tom putu, ako netko želi biti član svoje zajednice pomažemo da uspostavi kontakt. Podučavamo osobu vještine nošenja sa stresom“, navela je psihijatrica Slađana Štrkalj Ivezić.

Naglasila da prema Kormilu oporavka se procjenjuju sva područja važna za oporavak. Pokazalo se da većina ljudi pokazuje značajan opravak u različitim područjima.

Marijana Bavčević, peer radnica Mobilnog rehabilitacijskog tima Klinike za psihijatriju Vrapče osobe s poremećajima iz psihotičnog spektra uključuje u život zajednice prema njihovim interesima: “Svoja osobna iskustva dijelim s drugima i iz tog iskustva osobe mogu izvući ono što je najbolje za njih. Putokaz sam i znak nade da je oporavak moguć”, rekla je Bavčević. Naglasila je da je njezin radni dan od 9 do 16 sati, a ima troje korisnika koje posjećuje u njihovom domu ili nekoj lokaciji u zajednici, te tijekom susreta razgovaraju o određenoj temi.
“Sa svakim korisnikom se nađem jednom tjedno po sat i pol ovisno o potrebama. Korisnicima puno znači kad ih sasluša i razumije osoba koja je prošla što i oni. To im daje jedno veliko ohrabrenje”, rekla je Bavčević.

Ovo su samo neke od primjera predstavljenih na Sajmu zdravstvenih i socijalnih inovacija koji su pokazali kako kreativna rješenja i suradnja mogu napraviti značajnu razliku u životima ranjivih skupina, potičući nas sve na daljnje promicanje inovacija koje grade pravednije i solidarnije društvo.

Naslovnica:Privatna arhiva