Hrvatska daruje: Građani i tvrtke u Hrvatskoj donirali 77 milijuna eura u dobrotvorne svrhe u 2020. godini

Na javnoj raspravi “Krizna filantropija u praksi: što smo naučili za naredni D-day?“ u suorganizaciji Zaklade SOLIDARNA i Hrvatskog poslovnog savjeta za održivi razvoj, predstavljeni su rezultati Godišnjeg izvješća o stanju filantropije u Hrvatskoj za 2020.godinu koje je pripremila Zaklada Catalyst Balkans. Rasprava je održana u četvrtak, 9. prosinca, u sklopu Human Rights Film Festivala.

Prema Izvješću, filantropska davanja u Hrvatskoj značajno su porasla u 2020. godini. Procijenjena vrijednost donacija iznosi 77 milijuna eura, što je gotovo četiri puta više u odnosu na prethodnu godinu. Ovo je uvećalo prosječne donacije po glavi stanovnika s 5 eura u 2019. godini na 19 eura u prošloj godini.  Značajan porast donacija odraz je snažne kulture solidarnosti u krizi koja je aktivirala ukupni spektar poduzeća i sve slojeve građana te na nove načine povezala neprofitni i korporativni sektor –  glavni je zaključak rasprave koja je uslijedila.

U 2020. godini COVID-19 kriza generirala je najveći broj filantropskih akcija (preko četvrtine), a ujedno i najveći udio ukupnoga doniranoga iznosa (gotovo polovicu). Potom, za ublažavanje posljedica potresa organizirano je 11% akcija ali je izdvojena gotovo trećina doniranoga iznosa (11,4 milijuna eura). Ostatak donacija uglavnom je distribuiran u svrhu potpore marginaliziranim skupinama i za zdravstvenu skrb, dok su davanja za ublažavanje siromaštva i obrazovanje pala u drugi plan.

Građani su kroz masovna davanja bili najaktivniji donatori. Najveća promjena povezana s donatorima 2020. bila je povećanje doprinosa korporativnog sektora koji je donirao gotovo 20 milijuna eura, od čega je većina iznosa pristigla od velikih tvrtki. Kriza nakon potresa koji je pogodio Baniju 29.12. 2020. godine mobilizirala je aktere da nastave pružati podršku lokalnoj zajednici. Prema broju akcija, ovo je bila najzastupljenija oblast darivanja. Preliminarni podaci pokazuju da suma darivana za potrese u 2021. čini 72% ukupnog iznosa koji je do sada zabilježen u 2021.

Više od polovice iznosa povezanog s pandemijom COVID-19 i gotovo 60% iznosa za ublažavanje posljedica potresa izdvojile su korporacije, dok su građani kao pojedinci te zajedno kroz udruge i masovne donatorske kampanje dali nešto manji do također izuzetan doprinos. Važno je naglasiti da je donatorska pomoć uglavnom bila usmjerena  državi i namijenjena za nabavku opreme,  kapitalna ulaganja poput stambenog zbrinjavanja, obnove, nabavke zaštitne opreme i medicinskih strojeva.

Prema podacima, do sada je u 2021. godini donirano nešto preko 32 milijuna eura u 2 051 akciji. Pored sanacije posljedica potresa, najviše podržavane oblasti su zdravstvo, podrška marginaliziranim grupama i obrazovanje, dok su davanja motivirana COVID-19 krizom značajno smanjena u ovoj godini i uzimaju tek 1,3% ukupnog broja filantropskih akcija. Najaktivniji darodavci i ove godine su masovni podjedinici kroz kampanje i akcije sakupljanja sredstava, dok je najveći broj akcija usmjeren ka pojedincima/obiteljima.

Država je bila glavni primatelj s više od 90% doniranog iznosa povezanog s pandemijom bolesti COVID-19 i s više od polovice iznosa nepovezanog s pandemijom te s najvećim udjelom pomoći za ublažavanje posljedica potresa (76,8%). Najveći udio sredstava primljen je kroz inicijative pod nazivom „Hrvatska protiv korona virusa” i „Zajedno za Zagreb” te je potom uglavnom usmjeravan prema zdravstvenim ustanovama.

Zaklada Zajednički put u suradnji sa Zakladom SOLIDARNA provela je javno savjetovanje te objavila izvještaj o poukama i preporukama iz krize za Grad Zagreb kojeg možete pročitati ovdje, a o kojima se govorilo u sklopu javne rasprave.

„U ovoj krizi smo puno toga odradili zajedno i puno toga naučili. Povjerenje je naše sidro u kriznom humanitarnom odgovoru, a za sljedeću krizu bit ćemo spremniji ako napravimo trajnu komunikacijsku platformu te izradimo suradničke protokole za brzu reakciju. Međusektorska suradnja ne smije ostati mrtvo slovo na papiru“, poručila je Ines Vrban iz Zaklade Zajednički put.

Slavica Marčeta iz ADRA Hrvatska istakla je važnost ne samo fleksibilnih i pravodobnih financijskih donacija, već i donacija u znanju i tehnologiji koje mogu uštedjeti ogroman broj volonterskih sati: „Zahvaljujući donaciji jedne domaće IKT tvrtke, naša humanitarna operacija na Banovini vrlo je efikasna jer nam software omogućuje praćenje toka svake donacije prema korisnicima, uz punu demografsku obradu i dokumentiranje svih terenskih kontakata. Ovo smo podijelili i s našim partnerima te sada razvijamo protokol i opcije za pripremu IKT rješenja koje bismo svi imali spremno na raspolaganju u slučaju sljedeće krize.“

Za tvrtku Infobip spremnost na odgovor u kriznim situacijama utkana je u društveno odgovorni kod kompanije.

„Kada je serija potresa pogodila područje Banije svi smo bili pod dojmom i prirodna reakcija bila je da pronađemo način kako pomoći. Pokrenuli smo internu kampanju i naši zaposlenici su započeli prikupljati pomoć i donacije. Kompanija se na svaku njihovu donaciju odazvala s udvostručenjem prikupljenog iznosa te smo prikupili milijun kuna. Nakon temeljite provjere potencijalnih opcija za doniranje, pronašli smo partnera koji zna što radi – Zakladu SOLIDARNA kojoj smo zbog reputacije i transparentnosti uručili donaciju na upravljanje i plasman. Za Infobip, obrazovanje je glavna poluga razvoja tako da donacija SOLIDARNOJ uključuje i 200.000 kn za poseban projekt podrške lokalnim školama u razvoju kompetencija za STEM i poduku učenicima s posebnim razvojnim izazovima. STEM u lokalnim zajednicama misija je nove Infobip zaklade koja je otvorena za suradnju s filantropskim i neprofitnim  sektorom širom Hrvatske“, istakao je Dragan Maga, upravitelj Infobipa.

Kristina Samardžić iz Raiffeisen banke u sklopu rasprave podijelila je iskustvo brzog odgovora na krizu RBA koja je uz financijsku, pružila i cjelovitu in kind uslugu projektiranja, nabave i građevinskog nadzora. Takav način djelovanja pokazao se vremensko i troškovno učinkovitim jer je petrinjski vrtić obnovljen.

Sudionice i sudionici javne rasprave usuglašeni su da nas je cijelo iskustvo pandemije COVID-19 i potresa ubrzalo, dalo nove uvjete rada i pokazalo da su krize mjesta gdje moramo biti aktivni i umreženi. Kao glavni kriteriji za odabir pouzdanih partnera i primatelja humanitarnih donacija – i za korporacije i za građane pokazala se transparentnost, fleksibilnost i fokus na potrebe krajnjih korisnika.

„Za humanitarce se spremnost javnog sektora na suradnju pokazala ključnim faktorom uspjeha ali i poteškoća na terenu. Za sljedeći krizni odgovor trebamo se spremati danas, i to zajedno“, zaključila je moderatorica rasprave Mirjana Matešić direktorica HRPSOR-a i članica Zakladne uprave SOLIDARNE.

Izvješće „Hrvatska  daruje 2020“ pročitajte na OVDJE, a javnu raspravu „Filantropija u krizi – jesmo li spremni za sljedeći D-day?“ pogledajte OVDJE.