Menstrualno siromaštvo vodi u ekološko siromaštvo

Istraživanje o menstrualnom siromaštvu kojeg je provela Udruga za ljudska prava i građansku participaciju PaRiter krajem 2020. godine  pokazalo je poražavajuću istinu da otprilike 10% osoba koje menstruiraju u Republici Hrvatskoj ne može si priuštiti adekvatne i higijenske potrepštine za menstruaciju.

*Provedeno istraživanje ukazuje na nekoliko ključnih problema s kojima se susreću osobe koje menstruiraju:
1. Menstrualni sram i stid;
2. Nerazumijevanje i osuđivanje okoline;
3. Nemogućnost održavanja adekvatne menstrualne higijene;
4. Nedovoljno poznavanje različitih oblika menstrualnih potrepština;
5. Nedostupnost menstrualnih potrepština i lijekova za smanjenje bolova tijekom menstruacije;
6. Izostanak s radnog mjesta, iz škole ili propuštanje predavanja na fakultetu zbog menstrualnih bolova, nedostupnosti menstrualnih potrepština ili nedostatnih higijenskih uvjeta.

Dok u drugim europskim zemljama vlade provode uvođenje besplatnih menstrualnih potrepština, imaju stope poreza na njih do maksimalno 9 % i općenito su svjesne da menstruacija nije luksuz, u ovoj državi osim jedne saborske zastupnice, jedne škole i jedne tvrtke koja proizvodi spomenute potrepštine reakcije i akcije na ove vijesti trajale su do sljedeće naslovnice.

Spomenute luksuzne potrepštine za menstruaciju zapravo su 130 milijuna kuna poreza godišnje koje plaćaju isključivo skupine osoba koje ionako već imaju poteškoće ostvariti radnu (i rodnu) jednakost, znači u startu najčešće imaju manja primanja, a sigurno dodatna davanja. Obrazovanje također trpi kada nemamo pristup adekvatnoj higijeni i tabletama protiv bolova, a ni obrazovne ustanove često nemaju adekvatne higijenske uvijete u toaletima (nema wc papira, sapuna za ruke…), a kamo li aparate na kojima možete makar kupiti uloške i tampone. Menstrualno zdravlje nije samo žensko pitanje. Globalno, 2,3 milijarde ljudi živi bez osnovnih sanitarnih usluga, a u zemljama u razvoju samo 27% ljudi ima adekvatnu opremu za pranje ruku kod kuće, prema UNICEF-u. Nemogućnost korištenja ovih objekata otežava ženama i mladim djevojkama sigurno i dostojanstveno menstruiranje.

Da vlada ne bi morala sama vaditi zaključke istraživanja, doc. dr. sc. Ana Marija Sikirić Simčić s Ekonomskog fakulteta u Rijeci izdala je„preporuke za ublažavanje navedenih problema, odnosno poboljšanje menstrualnog zdravlja i smanjenja menstrualnog siromaštva u Republici Hrvatskoj kao i negativnih okolišnih učinaka menstrualnih proizvoda.

Preporuke imaju nekoliko ciljeva:
1. podizanje razine zdravstvenog obrazovanja na temu menstruacije osoba koje menstruiraju, ali i osoba koje ne menstruiraju;
2. osiguravanje osnovnih higijenskih uvjeta i dostupnosti menstrualnih potrepština na radnom mjestu, školi i fakultetu;
3. poticanje korištenja višekratnih menstrualnih potrepština u svrhu smanjenja negativnih okolišnih učinaka jednokratnih menstrualnih proizvoda;
4. smanjiti financijsko opterećenje menstrualnih potrepština na budžet kućanstva.“

Jedna osoba tijekom života iskoristit će 12.000 do 15.000 jednokratno upotrebljivih menstrualnih proizvoda

* „Osobe koje menstruiraju, a koriste jednokratne menstruacijske potrepštine vjerojatno će tijekom života potrošiti značajnu količinu novca na menstruacijske potrepštine te stvoriti nezanemarivu količinu nerazgradivog otpada. Točnije, tokom života iskoristit će 12.000 do 15.000 jednokratno upotrebljivih menstrualnih proizvoda koji stvaraju 250 do 300 kilograma otpada po osobi koja menstruira (Borovski, 2011.).“

Korištenje jednokratnih menstrualnih potrepština relativno je noviji trend. Mnoge razvijene zemlje tek su prije nekoliko desetljeća prešle na jednokratne proizvode za menstruaciju. Prvi ulošci u SAD-u se prodaju od 1920., a  tamponi za jednokratnu upotrebu od 1936. godine. Sram i potajno pranje krpica za menstruaciju zamijenili su pamučni, a kasnije plastični ulošci koji su se mnogima sigurno činili kao najjednostavnije rješenje. No u zadnjih desetak i više godina ponovo se otkrivaju prednosti, ali i potreba za višekratnim menstrualnim potrepštinama. Iz tih razloga mnoge osobe su počele same šivati višekratne uloške i time stvarati poduzetništvo, implementira se 3D tehnologija u izradi menstrualnih čašica, a pojavljuje se i neutralni menstrualni veš. Tabu menstruacije, iako i dalje prisutan, pomalo se razbija iz dana u dan dok razgovaramo o budućnosti ljudi i planete.

Ulog u zelenu budućnost

Iako je neminovno da prvo moramo potrošiti više novca kako bi si pribavili višekratne menstrualne potrepštine, znatno je koliko zapravo možemo uštedjeti, a znatno je i koliko možemo smanjiti negativan utjecaj na okoliš. I nažalost dok država ne shvati da teret zelene i održive menstruacije pada isključivo na one koji ju ionako ne mogu izbjeći, taj trošak možemo jedino gledati kao na ulog u budućnost. Svi višekratni mensturalni proizvodi higijenski su, bez neugodnih mirisa i večina korisnika se ne vraća jednokratnima nakon što se priviknu.

U zadnjih nekoliko godina višekratni proizvodi za menstruaciju nešto su dostupniji na našem tržištu, no i dalje se većina prodaje putem online trgovina što ih, uz cijenu, ne čini dostupnima svima.

Menstrualno doljnje rublje

Gaćice ili bokserice napravljene su od antibakterijskog upijajućeg materijala,  mogu trajati do dvije godine, ponekad čak i četiri do pet godina, nakon čega materijal gubi antibakterijska svojstva. Za jednu menstruaciju trebali biste biti opskrbljeni s četiri ili pet gaćica, stoga je ovdje možda najveća početna investicija s obzirom na to da da se cijena za jedne kreće od 180 do 290 kn. U slučaju jakog krvarenja, preporučuje se dodatna upotreba higijenskih proizvoda, a ukoliko koristite samo gače trebali biste ih mijenjati najkasnije nakon šest sati.

Višekratni ulošci

Perivi i napravljeni od prirodnih materijala, višekratni ulošci su vrlo jednostavni za korištenje i zapravo podsjećaju na uobičajene (plastične) uloške. Prednost im je i u tome što korištenje materijala kao što su pamuk i bambus pomaže održavanju ravnoteže vaginalne flore i sprječava nastanak gljivičnih infekcija. Cijena pojedinačnog uloška kreće se od 10 do 50 kuna, ovisno o veličini, dostupni su labijalni, dnevni, normalni i noćni. Mogu trajati oko 18 mjeseci do 2 godine, ovisno o tome koliko se koriste.

Menstrualna čašica

 

Iako je izumljena skoro u isto vrijeme kada i jednokratni tamponi, menstrualna čašica tek u zadnjih desetak godina dobiva svoje mjesto pod suncem tržišta menstrualnih potrepština. Čašicu je izumila američka glumica Leona Chalmers. 1937. godine započela je proizvodnja, no ispriječio se Prvi svjetski rat i nestašica lateksa od koje se čašice proizvode, a kasnije nemogućnost reklamiranja proizvoda jer riječi poput vagine i mjesečnice bile su zabranjene u oglasima od strane cenzora.

Danas čašice se proizvode od medicinskog lateksa, a njeno korištenje nije znatno kompliciranije od korištenja tampona. Životni vijek čašice je oko 10 godina, a ono što je fascinantno je da je sigurna za korištenje do 12 h bez pražnjenja ako nije potrebno. Ne zamjetna izvana, ako vam odgovara čašicu ne biste trebali ni osjetiti ni iznutra ne smeta ni kada se bavite sportom, a sigurna je i za plivanje. Cijena joj se kreće od 150 do 300 kn, a dostupne su razne veličine i modeli. U zadnje vrijeme dostupni su i menstrualni diskovi koji u mnogočemu djeluju slično kao i čašica, a zanimljivi su jer se mogu koristiti za vrijeme spolnog odnosa.

Menstruacija je neizbježna, prirodna i potrebna za život

Moderno društvo koje stremi napretku ne može nastaviti gurati temu menstruacije i prepreka na koje osobe koje menstruiraju i dalje nailaze gurati pod tepih, jer na kraju tiče nas se svih. Pitanje dostojanstvenog menstruiranja je ujedno i pitanje dostojanstvenog života, i kroz konstruktivan rad na postizanju rješenja za problem menstrualnog siromaštva zasigurno ćemo naići i na rješenja za mnoge probleme jednakosti i prava u društvu jer postoji neraskidiva povezanost između osiguranih osnovnih životnih potreba i napretka. Do tada svaki naš osobni korak k tomu, bilo to težnja za manjim ekološkim otiskom, odbijanje sudjelovati u konzumerizmu ili na kraju vlastiti boljitak i zdravlje – korak su prema širenju održivih i ekoloških praksi.

 

* doc. dr. sc. Ana Marija Sikirić Simčić, Preporuke nastavno na provedeno istraživanje o menstrualnom siromaštvu; Ekonomski fakultet, Sveučilište u Rijeci, 2021.

 

Autorica: Ema Kubinek*

Tekst je objavljen u sklopu projekta Digital Youth Activism koji financira Ambasada Sjedinjenih Američkih Država u Hrvatskoj

*Stavovi autorice ne odražavaju nužno stav Zaklade SOLIDARNA.

Odaberite vrstu i svrhu donacije

50,00 kn 100,00 kn 200,00 kn 300,00 kn 500,00 kn