Nepovjerenje u sudstvo pokazuje da je Hrvatska daleko od ostvarivanja sustava vladavine prava

Pravosuđe je temeljni stup svake države, jer bez učinkovitog pravosuđa nema niti učinkovite države, stoga izrazito zabrinjava činjenica da je posljednjih 30 godina stanje u hrvatskom pravosuđu izrazito loše. 

Piše: Ivana Vranješ

Na skupu pod nazivom “Stanje u hrvatskom pravosuđu: Izvještaj o vladavini prava-kako dalje?” Centar “Miko Tripalo” predstavio je rezultate istraživanja javnog mišljenja o sudskom sustavu koje je proveo Ipsos po narudžbi Centra “Miko Tripalo”. Istraživanje je provedeno na 1000 ispitanika i pokazalo je da građani općenito nemaju povjerenje u državne institucije. Najveće nepovjerenje građana je u političke stranke, Hrvatski sabor te sudstvo.

Veće povjerenje građana od sudstva ima Vlada, državno odvjetništvo i policija. Potpuno povjerenje u sudstvo ima 1,2% ispitanika, a njih 6,3% ima neko povjerenje: “Čak 40% ispitanika se ne slaže da suci u Hrvatskoj uvijek donose nepristrane odluke dok samo 23% se slaže”, rekao je Neven Mates iz Centra “Miko Tripalo”.

Preko dvije trećine građana vjeruje da su suci previše povezani s lokalnim i nacionalnim političkim i ekonomskim elitama. Preko 70%  građana vjeruje da političari utječu na odluke sudaca. Samo 17%  građana vjeruje da se suci čvrsto drže etičkih i moralnih normi te savjesno obavljaju svoju dužnost. Preko 70% građana smatra da su suci skloni korupcijskom ponašanju. Samo 12% građana smatra da su disciplinski postupci protiv sudaca efikasni.

“Ljudi s višim obrazovanjem su kritičniji u ovom istraživanju. Građani misle da su sudovi zatvoreni prema javnosti, kritični su prema načinu izbora sudaca. Čak 37% građana smatra da se suci ne biraju po objektivnim kriterijima, nego po vezama i poznanstvima, a da se biraju djelomično po objektivnim kriterijima smatra 15% građana. Preko 50% građana izražava nepovjerenje u način izbora sudaca”, naveo je Mates.

Prema njemu, stupanj nepovjerenja u sudstvo je zabrinjavajuć, a to pokazuje da je Hrvatska daleko od ostvarivanja sustava vladavine prava.
“Ne može se imati vladavina prava ako građani ne vjeruju u sudstvo. Problem treba shvatiti ozbiljno. Za potrebne mjere će trebati nekoliko godina. Nužan je ustrajan rad da se stanje popravi. Očekujemo odlučne mjere od strane Vlade, sudstva, Europske komisije i organizacija civilnog društva”, kazao je Mates. Naglasio je da je Centar “Miko Tripalo” zadnjih nekoliko godina upozoravao na potrebu jačanja transparentnosti i odgovornosti u sudstvu te predlagao brojne mjere s tim ciljem.

Nakon predstavljanja rezultata, na okruglom stolu u drugom djelu ugledni stručnjaci osvrnuli su se na nalaze i preporuke najnovijeg Izvještaja o vladavini prava Europske komisije te na prilike za unaprjeđenje i jačanje vladavine prava u RH. Prema Izvještaju Europske komisije napravljeni su određeni pozitivni koraci u hrvatskom pravosuđu: “Nakon složenih pregovora postignut je značajan napredak vezano za visinu plaća sudaca, državnih odvjetnika te sudskih službenika i namještenika. U Izvještaju je naglašeno kako Europska komisija očekuje da će se donijeti akti u kojma će se zakonski utvrditi objektivni kriteriji vezano za plaće“, rekao je Jože Štrus iz Glavne uprave za pravosuđe Europske komisije.

Pohvaljen je daljnji rad na očuvanju integriteta sudaca i državnih odvjetnika te je u Izvještaju navedeno što je učinjeno u posljednje vrijeme po tom pitanju. Prema Izvještaju napravljeni su pozitivni pomaci u komunikaciji pravosuđa s javnošću: “Komunikacija između sudova i korisnika sve je češće elektronička, ali još ima prostora za napredak i znamo da rad na digitalizaciji pravosudnog sustava dalje traje”, istaknuo je Štrus. Izvještaj se bavio i izborom novog glavnog državnog odvjetnika u Hrvatskoj, te su u Izvještaju kao ozbiljni problemi navedeni niska percepcija javnosti o neovisnosti hrvatskog pravosuđa, dugo trajanje sudskih postupaka i veliki broj neriješenih sudskih predmeta.

Na temu Izvještaja o vladavini prava održana je i rasprava. Profesorica s Pravnog fakulteta Zlata Đurđević izrazila je nezadovoljstvo vezano za Izvještaj: “Izvješća koja se pojavljuju zadnjih godina su vrlo blaga, kompromisna. Ukazuju na održavanje stabilnosti Vlade. Pronalazi se igla u plastu sijena da bi se pohvalio određeni napredak koji je formalne prirode. U tom smislu se zanemaruju stvarni problemi koji se tiču vladavine prava i ljudskih prava u Republici Hrvatskoj”, istaknula je Đurđević.

Ivan Novosel iz Kuće ljudskih prava ukazao je na nedostatak jasne analize stanja u Izvještaju o vladavini prava i istakao da fokus treba biti i na ljudskim pravima: “Pogotovo u dijelu koji se tiče kvalitete pravosuđa nedostaje analiza i fokus na ljudska prava. Nema smisla govoriti o tome kakvi su efekti negativne selekcije sudaca, dužnosnika u pravosudnom sustavu, na oko tehničkih stvari ako ne vidimo koji efekt imaju na ljudska prava”, rekao je Novosel.

Naglasio je da je potrebno napraviti veću analizu vezano za problem besplatne pravne pomoći što je ključno za pitanje percepcije pravosuđa od strane građana, a i za ostvarivanje niz ljudskih prava, odnosno njihove zaštite: “Jedan od glavnih problema s kojim se organizacije civilnog društva susreću je da država ne poštuje svoje odredbe o tome kad će raspisati natječaj, kad će dodijeliti sredstva organizacijama civilnog društva za pružanje besplatne pravne pomoći. Ako to nije u klasičnom smislu pitanje vladavine prava onda ne znam što jest. To nije u Izvještaju”, naveo je Novosel.

U raspravi o Izvještaju o vladavini prava sudjelovali su Neven Mates iz Centra Miko Tripalo, Tena Šimonović Einwalter, pučka pravobraniteljica i Alan Uzelac profesor s Pravnog fakulteta.

Naslovna fotografija: Centar “Miko Tripalo” 

Skup je dio projekta Jačanje kapaciteta civilnoga društva za zaštitu i unapređivanje vladavine prava u Hrvatskoj koji provode Centar Miko Tripalo i Kuća ljudskih prava u Zagrebu, uz potporu Europske komisije – program Impact4Values. Program Impact4Values sufinancira Ured za udruge Vlade Republike Hrvatske.