Normalizacija predatorskog ponašanja

Uzevši u obzir činjenicu da ljudi danas bar sat vremena dnevno provode online, porast broja kontroverznih novih trendova svakog dana sve je uočljiviji. Nove aplikacije poput TikTok-a i prenamjena ‘’starih’’ kao što je Instagram, na spomenute platforme dovela je mlađe generacije koje otvaraju njima bitne teme. Progovaranje mladih, pa i djece, na tim platformama izrazito je pohvalno, no i zabrinjavajuće budući da se na njihovom repertoaru sve češće može naći tema pedofilije i njima neželjenih kontakata koje dobivaju od strane starijih, najčešće muškaraca.

Prema općoj definiciji, pedofilija je sklonost za spolnu aktivnost s malom djecom. U zapadnim društvima pedofilija se općenito smatra željom za upuštanjem u spolnu aktivnost s djecom od 13 godina ili mlađom. Osoba s dijagnozom pedofilije ima barem 16 godina i općenito je barem 5 godina starija od djeteta žrtve. Kako je dobna granica djece koja su prisutna na društvenim mrežama, često i bez nadzora roditelja, sve niža, može se reći da se preko suvremenih trendova i novih medija pedofilija zavukla u gotovo svaki dio naše kulture.

Primjer seksualizacije djece može se pronaći u kultnom romanu Vladimira Nabokova, Lolita, u kojem se radnja vrti oko dvanaestogodišnje djevojčice i odnosa kojeg ima sa svojim očuhom, a koji je prikazan kao „romantična veza“. Unatoč jasnom spletu okolnosti, Lolita se i danas susreće s pogrešnom interpretacijom i mladoj publici prezentira kao ljubavna priča. Na društvenim mrežama među korisnicama, mahom starijim maloljetnicama, popularan je način prezentacije koji odgovara estetici takozvanih ‘’nymphet’’*, ‘’coquette’’, ‘’softcore’’, ‘’pastel core’’ i sličnih koje se temelje na prikazu subjekta/korisnica iznimno feminizirano, nevino i djetinje, s čim više ružičaste i crvene boje. Navedene estetike aludiraju na dječju nevinost i razigranost dok istovremeno ističu prikrivenu seksualnost.

Među djevojčicama i mladim ženama koje se na društvenim mrežama nastoje prikazati što nevinije, zapažen je i trend upuštanja u odnose s partnerima koji su od njih značajno stariji. Tako se i u svijetu poznatih i slavnih sve češće može čuti o vezama s velikim razlikama u godinama, najčešće između jedva punoljetne djevojke i znatno starijeg muškarca, koje su nerijetko popraćene skandalima kad u javnost probije vijest o tome da su spomenuti, sada legalni odnosi počeli godinama ranije.

Iz navedenog se može zaključiti da je predatorsko postupanje nad mladim ženama postalo normalno, a sve popularniji trend načina prezentacije mladih žena potiče na postavljanje pitanja – idemo li kao društvo prema normalizaciji pedofilije?

Normalizacija predatorskog ponašanja

Predatorsko ponašanje nad mladim djevojkama i djevojčicama je svakodnevica, pokazuju poražavajući rezultati anketnog istraživanja provedenog nad učenicama varaždinske srednje škole, a oblici su razni.

„Catcalling“

Catcalling kao termin koji označava ulično uznemiravanje kroz neželjenih komentara sa seksualnim aluzijama, provokativnih gesta i sl. nešto je čemu je svjedočila većina ljudi.  Čak 67% ispitanih odgovorilo je kako su na svojoj koži doživjele „catcalling“. Ta neprihvatljiva vrsta ponašanja najčešće dolazi od odraslih muškaraca i biva upućena mladim djevojkama i ženama.

Zlouporaba autoriteta

Često se u školama, na radnim mjestima ili sličnim okruženjima dogodi da osoba na višoj poziciji (poslodavac, profesor, trener…) koristi svoju moć i šalje poruke, neprimjereno dodiruje, sugestivno komunicira ili na druge načine zlostavlja podređenu osobu. Čak trećina ispitanih potvrdila je da su se našle u toj situaciji.

Virtualna nametljivost

U vrijeme digitalizacije društva često se može čuti kako je netko dobio vulgarne poruke, fotografije, bio u kontaktu sa osobom koja je taj kontakt forsirala i unatoč odbijanju nastavila s neželjenim ponašanjem. Čak 65% ispitanica odgovorilo je potvrdno na pitanje jesu li se ikad našle u situaciji gdje im je odrasla osoba na internetu slala neprimjereni sadržaj koji nisu tražili, forsirala komunikaciju i/ili ih uhodila.

Grooming

Slično ponašanje koje se može uočiti na internetu upućeno prema mlađoj populaciji je tzv. „grooming“. Child grooming u općoj definiciji označava zbližavanje odrasle osobe s metom kako bi se steklo njihovo povjerenje i kako bi se kasnije od njih moglo dobiti nešto što već osoba želi. Child grooming na internetu čest je pojam u gaming zajednicama, nekim određenim subkulturama i skupinama ljudi koje se čine kao ‘’lakša meta’’.

Značajan angažman i prisutnost mladih žena i djevojaka u online zajednicama često za sobom vuče pretpostavku da im realne zajednica i ljudi kojima su u njima okruženi ne daju adekvatnu podršku i pozornost što predatori često koriste i povjerenje svojih žrtava stječu obasipajući ih komplimentima na koje znaju da će dobro reagirati, poput „zrela si za svoje godine“.  Groomeri često nakon dobivanja povjerenja traže pornografski sadržaj, šalju prijetnje ili na silu dolaze do željenog cilja.

Što piješ?

Nekolicina sudionica ankete odgovorila je kako su se barem jednom u životu usred izlaska našli u situaciji gdje im je odrasla osoba bez ikakvog poziva ili razloga naručila piće, platila isto ili pozvala osobu za svoj stol.

To može biti bezopasna gesta, bez ikakvog skrivenog motiva, no problem je u tome što se predatori ne ograničavaju na odrasle ljude već se sve češće uočava kako su ciljana skupina mlade žene, a često i maloljetne djevojke.

Nepovjerenje mladih

Ono što posebno zabrinjava je nepovjerenje mladih prema starijim osobama i institucijama kojima bi trebali prijaviti nasilje koje dožive. Najveći broj ispitanih odgovorio je da bi tu informaciju tek podijelili s prijateljima.

Iz svega navedenog proizlazi da, iako se u javnom diskursu često čuje da je sigurnost i zaštita djece prioritet, praksa pokazuje drugačije, pogotovo kad je o mladim djevojkama riječ. Živimo u neinformiranom društvu koje normalizira predatorsko ponašanje, a reagira tek kad je prekasno. Iz navedenih praksi proizlaze puno veći problemi nasilja nad ženama i ako se ne počnu poduzimati koraci u edukaciji koja je nužna za prevenciju, kako stvari stoje, žrtve će postajati sve mlađe i mlađe.

 

Autorica: Marta Ivanek
Mentorica: Azra Ayyash

Rad je nastao sklopu projekta Digital Youth Activism koji financira Ambasada Sjedinjenih Američkih Država u Hrvatskoj.

Odaberite vrstu i svrhu donacije

7,00  10,00  15,00  20,00  50,00  100,00 






Postanite dio naše solidarne zajednice!