U Hrvatskoj ne postoji sustavna javnozdravstvena podrška mentalnom zdravlju LGBTQIA+ osoba

Zbog predrasuda, stigmatizacije, diskriminacije i nasilja kod LGBTQIA+ osoba se češće javljaju problemi s mentalnim zdravljem. Ove osobe se nerijetko susreću i s diskriminacijom od strane zdravstvenih djelatnika, te su nesklone potražiti podršku i pomoć što je dodatno opterećenje.

Piše: Ivana Vranješ

Povodom Međunarodnog dana protiv homofobije, bifobije i transfobije Klinika za psihijatriju “Sveti Ivan“ organizirala je Dane otvorenih vrata po nazivom “Bolnica  Otvorena Jednakima“ kako bi edukativnim predavanjima naglasila važnost brige za mentalno zdravlje LGBTQIA+ osoba. Majda Grah psihijatrica i zamjenica ravnatelja Klinike za psihijatriju “Sveti Ivan“ rekla je da Klinika promiče mentalno zdravlje i kod manjinskih skupina među kojima je LGBTQIA+ populacija.

“Problemi mentalnog zdravlja kod LGBTQIA+  zajednice su raznoliki kao i kod opće populacije. Javlja se anksioznost, depresija i ostali poremećaji vezani za stres“,  ističe Grah i upozorava na tzv. manjinski stres kod LGBTQIA+ osoba koji je posljedica odnosa društvene sredine vezano uz pitanje njihove seksualne orijentacije i/ili rodnog identiteta i izražavanja. Naglasila je da u Gradu Zagrebu i Hrvatskoj ne postoji sustavna javnozdravstvena podrška mentalnom zdravlju LGBTQIA+ osoba. Međutim prošle godine Klinika za psihijatriju “Sveti Ivan“ pokrenula je jedinstven Program zaštite mentalnog zdravlja LGBTQIA+ osoba pod nazivom BOJE. Cilj programa je smanjenje manjinskog stresa i inkluzivnost.

Program BOJE predstavila je psihijatrica Jadranka Huble, koja je ujedno i voditeljica programa. Sveobuhvatan program sastoji se od konkretnog rada s korisnicima kroz savjetovalište, ambulantu za mentalno zdravlje te tromjesečnog ciklusa kojeg čine psihoedukacija, grupna likovna terapija i grupna psihoterapija. Drugi dio programa sastoji se od edukacije zdravstvenih djelatnika i informiranja šire javnosti o važnosti prihvaćanja i razumijevanja LGBTQIA+ osoba.

“Od listopada 2023.godine  za pomoć se obratilo od 40 do 50 osoba te smo s njima prošli više od 250 postupaka, odnosno razgovora, savjetovanja, psihoterapija. Osim rada s korisnicima ove godine imali smo edukaciju stručnjaka vezano za transrodno zdravlje“, rekla  je Hubler. U program BOJE upućene su ponajviše mlađe punoljetne osobe od strane drugih liječnika i organizacija civilnog društva koje su prepoznale manjinski stres.

Višnja  Ljubičić, Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova rekla je da njezin Ured zaprima pritužbe LGBTQIA+ populacije koje se najčešće odnose se na govor mržnje, nasilje, zločin iz mržnje i negativno radno okruženje. Posebno  su LGBTQIA+ osobe izložene pritiscima na tržištu rada ukoliko iskažu svoju spolnu orijentaciju.

“Statistika kaznenog djela govora mržnje i zločina iz mržnje 2023. godine u odnosu na 2022. godinu porasla je za 100%. Brutalizacija nad osobama LGBTQIA+ populacije je porasla za 100%, a u 2023. godini nije donesena niti jedna pravomoćna odluka“, ističe Ljubičić.

Spomenula je da prema istraživanju Agencije Europske komisije za temeljna prava (FRA) 51% hrvatskih učenika skriva svoju spolnu orijentaciju, a 47% građana i građanki ne izjašnjava se o spolnoj orijentaciji zbog stigme i straha. Upozorila je da u istraživanju Europske komisije iz 2023. godine 60% hrvatskih građana je izjavilo da se ne slaže da LGBTQIA+ osobe trebaju imati ista  prava kao hetero osobe.

“Transrodne osobe obraćaju se Uredu za ravnopravnost spolova zbog odbijanja liječnika specijaliste i određenih bolnica  da odobre operativne zahvate na teret HZZO-a, te sporosti Nacionalnog zdravstvenog vijeća u donošenju mišljenja o promjeni spola. Ured upozorava da sustav tranzicije jednog spola u drugi nije riješen na zadovoljvajući način. Pokušavamo organizirati sastanke s Ministarstvom zdravstva i HZZO-om kako bi se unaprijed odredili postupci, hodogram, troškovnik koji će biti jasan i transparentan, nedvojben i nepropušten pojedinim slučajevima bolnicama i specijalizacijama. Međutim, nema velikih pomaka“, rekla je Ljubičić i naglasila da se u svojim preporukama prema Vladi i Hrvatskom saboru Ured za ravnopravnost spolova zalaže za adekvatnu zdravstvenu skrb transrodnih osoba.

Ljubičić je poručila da u društvo na jednak način treba uključiti sve osobe, bez obzira na spolnu orijentaciju, rodni identitet ili bilo koju drugu različitost. Zaključila je da ovogodišnji moto Međunarodnog dana borbe protiv homofobije, bifobije i transfobije Neka nitko ne ostane po strani poziva na inkluzivnost, razumijevanje i poštovanje.

Franjo Lovro Popović, socijalni pedagog iz Nacionalnog pozivnog centra i Udruge za podršku žrtvama i svjedocima upozorio je na zabrinjavajući porast zločina iz mržnje posljednjih godina. Prema službenim statistikama Hrvatska je 2018. imala 38 prijavljenih zločina iz mržnje, a prošle godine 160.

“Ono što više  zabrinjava jest činjenica da veliki broj počinjenog zločina iz mržnje i drugog oblika nasilja nad LGBTQIA+ osobama se nikad ne prijavljuje. Nespremnost da ove osobe prijave kaznena djela ukazuje na veliko nepovjerenje prema institucijama. Više od 70% mladih osoba LGBTQIA + populacije iskazuje izrazito nepovjerenje prema policiji i državnom odvjetništvu“, upozorio je Popović.

Naglasio je da su istraživanja pokazala da osobe LGBTQIA+ populacije ne prijavljuju nasilje najčešće zbog straha od ponovne viktimizacije odnosno, da će tijekom ispitivanja biti ponovno neshvaćeni od policijskih službenika i državnih odvjetnika. Upozorio je da unatoč što se radi na senzibilizaciji policije još uvijek njezin pristup nije osjetljiv i rodno odgovarajući prema osobama LGBTQIA+ populacije.

“Uz prijetnje i fizičko nasilje specifičnost nasilja nad LGBTQIA+ osobama je seksualno nasilje koje je izrazito povećano u odnosu na prosječnu populaciju. Prema provedenom istraživanju u Hrvatskoj čak 30 do 40% LGBTQIA+ osoba je izjavilo  da je doživjelo razne oblike seksualnog nasilja“, ističe Popović. Naveo je da prema istraživanju iz 2013. koje je rađeno u Zagrebu, Rijeci i Splitu, 74% pripadnika LGBTQIA+ zajednice je doživjelo neki oblik nasilja, a seksualno nasilje je prijavilo gotovo 40% ispitanika.

Upozorio je da istraživanja pokazuju da je nasilje doživjelo 40% osoba zbog svog rodnog ili spolnog identiteta dok 68% zbog spolne orijentacije.

“Prema najnovijim istraživanjima Zagreb Pridea 64% ispitanika je barem jednom doživjelo nasilje. Manje od 10% je prijavilo nasilje. Razlozi neprijavljivanja nasilja su nepovjerenje u sustav, umanjivanje doživljenog nasilja ili strah od ponavljanja nasilja“, zaključio je Popović.

O psihijatrijskoj skrbi za transrodne osobe govorio je Dražen Begić, psihijatar Klinike za psihijatriju KBC-a Zagreb. Naglasio je da je psihijatar dio tima koji skrbi o transrodnim osobama. Psihijatar procjenjuje sposobnost pristajanja na tretman, otkriva psihičke smetnje i po potrebi ih tretira. Nadalje utvrđuje postoje li psihički poremećaji koji onemogućuju ili odgađaju tranziciju spola, daje suglasnost za promjenu oznake spola, te sudjeluje u psihoedukaciji i destigmatizaciji.