Budućnost Banije: zašto ostati?

Zaklada SOLIDARNA, zajedno s partnerskim organizacijama sudjelovala je na online međusektorskoj konferenciji “Solidarno za mlade: zapošljavanje i razvoj zajednice” u organizaciji Inicijative mladih za ljudska prava.

U uvodnom dijelu konferencije predstavnici civilnih udruga raspravljali su o stanju na Baniji tri mjeseca nakon razornog potresa i posljedicama koje su vidljive i danas. Dotaknuli su se aktualnih problema s kojima se suočavaju i stari i mladi Banije, ulozi civilnog sektora i njihovim inicijativama, te upozorili na izostanak institucionalne podrške.

Tamara Jovičić iz petrinjske Udruge IKS smatra kako se tri mjeseca nakon potresa nažalost nije puno toga promijenilo te da je sada stanje i gore nego onih par dana nakon potresa:

“Naočigled nam centar grada nestaje jer se zgrade ruše. Prioritet je da ljudi imaju gdje živjeti, ali potrebe su različite. Ovo područje i prije potresa bilo je s manjim mogućnostima, ljudi su na mukama zbog sustava koji ne funkcionira, a mladi su i prije potresa odlazili“, govori Jovičić o mnogobrojnim problemima koji su s ruševinama samo izbili na površinu.

Budućnost Banije, zašto ostati?

Veliki broj mladih koji odlaze iz Hrvatske, dolazi iz potresom pogođenih područja. Sada, nakon potresa, postavlja se pitanje – zašto bi mladi ostali na području koje je zaboravljeno i mnogo prije potresa?!

Josip Miličević iz Mreže mladih Hrvatske, upozorio je na problem nedostatka adekvatnog prostora za mlade. Suglasan je da obnova kuća mora biti prioritet, ali da je potrebno već sada razmišljati o tome što će od sadržaja i života imati ljudi koji odluče ostati živjeti na Baniji.

“Mladima treba fizički prostor, mjesto za kreiranje i stvaranje događaja. Mjesto za sport. Centri za mlade postoje diljem Hrvatske i smatram da je to dobar primjer za osiguranje fizičkog prostora u nekoj maloj sredini“, govori Miličević. Upravo zato, Mreža mladih Hrvatske  će u suradnji civilnim udrugama tijekom travnja pokrenuti crowdfunding kampanju u svrhu prikupljanja novca za izgradnju društvenog centra. Kampanja će se realizirati u sklopu Ad-hoc akcijskog projekta Fonda za aktivno građanstvo. 

Maja Sever ispred građanske inicijative Ljudi za ljude, suglasna je da Baniji treba neka priča koja će omogućiti sadržaje za sve ljude tamo.

“Jako puno ljudi želi pomoći i žele pomoći dugoročno. Zašto onda ne iskoristiti njihovu kreativu i energiju za radionice, projekte, za stvari koje će zadržavati i činiti život ljepšim i zanimljivijim čim prije na Baniji“, smatra Sever.

Nakon razornih potresa, svjedočili smo da jako puno ljudi želi pomoći, a kada  je riječ o financijskoj potpori ljudi žele biti sigurno da će ona otići tamo gdje je najpotrebnija. Zaklada SOLIDARNA reaktivirala je Fond 5.5, osnovan u svrhu krizne podrške nakon potresa, i organizirala akciju prikupljanja sredstava za potresom pogođena područja, a transparentnost rada odigrala je značajnu ulogu u prikupljanju donacija.

“Transparentnost je jedno od glavnih načela Zaklade SOLIDARNA i važno nam je da se vidi kako se prikupljena sredstva troše, jer smo svjesni da sredstva dolaze od svih vas. U tome nam je i važna suradnja s partnerskim organizacijama, a kroz rad na terenu svjedočimo i važnosti transgeneracijske solidarnosti. Jako je veliki broj starijih građana na Baniji koji bez mladih i bez terenaca koji im svakodnevno donose stvari ne bi opstali“, smatra Karla Pudar ispred Zaklade SOLIDARNA.

Velika odgovornost prebačena na civilno društvo

Kroz raspravu, sve sudionice i sudionici zaključili su da Baniji treba plan opravka, ali i da nedostaje sustavne i institucionalne podrške.

“Nema koordinacije između lokalnih i onih gore. Unatoč činjenici da smo ostali bez radnog mjesta i da je većina izmještena iz domova, mi smo protekla tri mjeseca radili na terenu. Kako da nastavimo raditi ako i sami nemamo mjesto za rad? Tu trebamo pun veću podršku od samog zagovaranja“, istaknula je Tamara Jovičić, dok je Karla Pudar upozorila na ograničene kapacitete civilnog sektora koji ni uz najbolju volju ne može sve iznijeti sam: “Povratak na ono kako je bilo ne rješava njihov status. Sustavna uloga države i dugoročni, održivi plan oporavaka je ključan. Uloga civilnog društva treba biti dodatna vrijednost, a ne osovina.  Ako se mladi odsele jer im se ne osigura razlog za ostanak, sve ovo će biti uzalud.“

Još je je puno posla na Baniji, ali je jako puno i dobre volje i energije, složili su se sudionici i sudionice panela, ali i optimistično zaključili: Banija će biti dobro!

 

 

 

Share on facebook
Share on twitter
Share on whatsapp