Filantropija u doba korone

This post is also available in: English (engleski)

Svako krizno razdoblje na površinu izvlači najbolje, ali i najgore u ljudima. Obzirom da smo okruženi lošim vijestima, ja ću se koncentrirati na dobro, na ono najbolje u ljudima.

U vrijeme pandemije i neizvjesnosti vidljiv je pojačan doprinos pojedinaca, organizacija i tvrtki. Svatko od sebe daje što i koliko može.

Ad-hoc reagiranje je najvidljive, najbrže, a često i neophodno upravo u kriznim situacijama. Primjerice, Bad Blue Boysi trče pomagati bolnicama nakon potresa, građani samoorganizirano (grupa Jedni za druge) dostavljaju hranu i lijekove potrebitima, A1 Telekom je iselio svoj call-centar kako bi prostor dao za pozivni centar 113 kojemu je zgrada stradala u potresu, Medtronic, proizvođač medicinske tehnologije otvorio je pristup specifikacijama dizajna svog mobilnog respiratora kako bi se u njegovu proizvodnju mogle uključiti i druge industrije. Mnogo je još primjera i teško bi bilo sve nabrojati, sigurno i sami svjedočite brojnim inicijativama i akcijama krizne filantropije, bili svjesni ili ne da se radi o filantropiji.

Ad-hoc reagiranje nema i ne može imati ulogu sustavnog rješavanja problema, no to ne treba niti očekivati. Možemo biti samo mirniji vjerujući da će se skupiti ljudi kada će nama samima trebati pomoć.

Za vrijeme krize doniranje, bilo ono ad-hoc ili sustavno, kanalizira se u jednom pravcu, a primjetna je i veća mobilizacija financijskih resursa.

Kod doniranja tvrtki treba razlikovati korporacije i velika poduzeća od onih malih i srednjih. Korporacije i velike tvrtke doniraju i van krize, no sada usmjeravaju resurse kroz veće donacije i za specifičnije ciljeve dok mala i srednja poduzeća doniraju svoj rad i resurse za pomoć građanima u svojoj okolini. Primjerice, banke doniraju bolnici Fran Mihaljević, a restorani doniraju hranu građanima koji su ostali bez posla ili pekare petkom besplatno dijele kruh.

Naravno, neodvojive od tvrtki su velike zaklade osnovane od strane multinacionalnih kompanija koje svoje fondove plasiraju širom svijeta za jednu, više ili manje specifičnu, svrhu. Primjerice, zaklada donira svugdje po svijetu gdje se dogodi potres, poplava ili neka druga prirodna katastrofa. Takve velike zaklade u krizi zbog pandemije koronavirusa vrlo često doniraju u svrhu medicinskih istraživanja.

Ključna razlika između velikih tvrtkih i korporacija i građana kao pojedinaca, građanskih inicijativa i srednjih i malih poduzeća jest da velike tvrtke najčešće doniraju direktno kroz javni sustav ili velike prepoznate organizacije poput Crvenog križa, dok ostali u pravilu doniraju direktno građankama i građanima ili manjim organizacijama u koje mogu imati povjerenja. Možda su najzanimljivije građanske crowdfunding akcije i kampanje koje povezuju ad-hoc i sustavnu filantropiju. Tako primjerice građani prikupljaju novac kako bi se kupile maske beskućnicima i skloništima za žene ili 5 zagrepčanki koje žive u nizozemskoj pokrenu međunarodni crowdfunding za pomoć Zagrebu nakon potresa. Tih 5 zagrepčanki uspjele su prikupiti preko 170 000€, od

Veliku ulogu imaju tzv. community foundations odnosno zaklade zajednice. To su u pravilu manje zaklade koje ili rade na određenom geografskom području (grad, županija, kanton, regija) ili one koje se bave određenom zajednicom ljudi. One, naravno, izvan krize svoje redovne programe i pružaju podršku svojim korisnicima, kako pojedincima i pojedinkama tako i drugim organizacijama civilnog društva. Ovisno o organizacijskoj mogućnosti fleksibilizacije svoga rada i programa, prilagodljivosti, responzivnosti i transparentnosti možemo vidjeti različite stupnjeve društvenog doprinosa, popularno zvanog „impacta“, za vrijeme krize.

Zaklade bi trebale biti katalizatori resursa građana i tvrtki prema zajedničkom cilju tako da prepoznaju potrebe kako pojedinaca tako i drugih organizacija koje rade „na terenu“.

Zajedničko djelovanje svih nas potrebno je kako bi se kriza preživjela sa što manje negativnih posljedica po zdravlje i živote ljudi te kako bi se osigurale potrebe, sigurnost i sloboda pojedinaca i pojedinki. To zajedničko djelovanje ne smije biti bezglavo već promišljeno, koordinirano, suradnički usmjereno, ali prije svega transparentno kako bi se održalo povjerenje koje jedni u druge moramo imati.

Autor: Ivan Blažević, tajnik

Share on facebook
Share on twitter
Share on whatsapp

Odaberite vrstu i svrhu donacije

50,00 kn 100,00 kn 200,00 kn 300,00 kn 500,00 kn