Datum objave Javnog poziva za srednje i male projekte u sklopu programa Impact4Values: 23. ožujak 2023.
Iznos raspoloživih sredstava: ukupno 2.000.000 eura
Od toga za Hrvatsku: 1.200.000 eura
Od toga za male projekte: 300.000 eura
Od toga za srednje projekte: 900.000 eura
Iznos sredstava za svaki projekt: Za male projekte: 10.000 – 30.000 eura, Za srednje projekte: 40.000 – 60.000 eura
Kome su sredstva namijenjena?
Organizacijama civilnog društva u Hrvatskoj i njihovim partnerima
Svrha financiranja?
Potpora organizacijama civilnog društva i njihovim projektima koji štite i promiču europske vrijednosti.
Odabranim organizacijama civilnog društva će biti dostupan i opsežni program izgradnje kapaciteta.
Trajanje projekata: Od 12 do 18 mjeseci
Rok za prijavu: 29. svibnja 2023. do 12 sati (podne)
Pošaljite prijedloge projekata na: prijava.cerv@zaklada-slagalica.hr
Info radionica: 11. travnja 2023. na ZOOM platformi (snimka dostupna niže u objavi)
Prezentacija s informativne radionice održane 11. travnja 2023. godine nalazi se ovdje.
O programu Impact4Values: IMPACT4VALUES je slovensko-hrvatski program podrške organizacijama civilnog društva koje svojim djelovanjem promiču i štite europske vrijednosti. Program pruža financijsku i organizacijsku potporu manjim organizacijama kako bi mogle bolje pridonijeti zaštiti, promicanju i podizanju svijesti o temeljnim pravima i vrijednostima EU-a.
Impact4values se provodi u okviru EU programa Građani, jednakost, prava, vrijednosti (CERV). CERV je europski program vrijedan oko 1,55 milijardi eura, kojim Europska komisija želi zaštititi i promicati prava i vrijednosti sadržane u Ugovorima EU-a i Povelji o temeljnim pravima. Program pokriva područja dosadašnjih programa Europa za građane (Europe for Citizens), Prava, ravnopravnost i građanstvo (Rights, Equality and Citizenship) i DAPHNE.
Natječajna dokumentacija
Javni poziv za male i srednje projekte (Pdf) – Ispravak 17.4.2023.
Podaci o prijavitelju i projektu (Excel)
Obrazac prijave (Word)
Primjer ispunjenog obrasca prijave (Word)
Financijski plan(Excel) –Ispravak 19.5.2023.
Primjer ispunjenog financijskog plana (Excel)
Izjava prijavitelja (Word) – Ispravak 12.4.2023.
Izjava partnera (Word)
Primjer za pripremu informacija za partnere (hrvatski i engleski)
Primjer ugovora o financijskoj podršci projektu (Pdf)
Primjer ugovora o partnerstvu (Word)
Izvještajna dokumentacija – Poziv 1
Poziv 1 – Upute za provedbu i izvještavanje
Lista odobrenih projekata
Listu projekata koji su odobreni za financiranje u sklopu programa Impact4Values, Poziva za male i srednje projekte možete pronaći ovdje.
Mobilni timovi
Na temelju iskazanog interesa, Javni poziv za male i srednje projekte u sklopu programa Impact4values ćemo predstavit uživo u 10 hrvatskih gradova ili općina, uz mogućnost savjetovanja na temelju dostavljenih kratkih opisa projektnih ideja.
Mobilni timovi će biti aktivni od 17. travnja do 7. svibnja. Mjesta koja ćemo posjetiti ćemo odabrati na temelju prijava. Nastojat ćemo odabrati ona mjesta koja pokrivaju dovoljno velik broj zainteresiranih.
Prijaviti se možete OVDJE.
Rok za prijavu: 16. travnja 2023. godine
Individualna savjetovanja
Individualna savjetovanja (online) za otprilike 15 organizacija.
Prijaviti se možete OVDJE
Rok za prijave: najkasnije do 10. 5. 2023. godine ili do popunjenosti termina.
Pogledajte snimku info radionice održane 11. travnja 2023. godine
Često postavljena pitanja
Prihvatljivost prijavitelja/partnera |
Može li organizacija koja ima prosječan godišnji prihod veći od 300.000€ biti partner na projektu?
Može, ako zadovoljava ostale uvjete prihvatljivosti. |
Planiramo se javiti na natječaj Impact4Values u partnerstvu s udrugom koja, u trenutku slanja prijave, neće biti registrirana najmanje jednu godinu. S obzirom da u Javnom pozivu nismo pronašli da takav partner nije prihvatljiv, molimo vas za informaciju je li takav partner prihvatljiv?
U skladu s uvjetima Poziva, prihvatljive partnerske organizacije ne moraju biti registrirane najmanje jednu godinu do roka prijave na Poziv. |
Jesmo li dobro razumjeli kako se računa prosječni prihod u zadnje 3 godine – naša organizacija je 2020. imala oko 10.000 eura prihoda, a 2021. i 2022. oko 200.000 eura. Na temelju prosjeka ove tri godine, naš prihod iznosi malo više od 130.000 eura. Je li to tako i možemo li se prijaviti?
Da. |
Mora li partner udovoljiti istim uvjetima kao i nositelj, prvenstveno mislim na dio ograničenja prihoda u zadnje 3 godine (70-300 tisuća eura)?
Kriteriji financijskih kapaciteta nisu propisani za partnerske organizacije. Prihvatljive partnerske organizacije su neprofitne nevladine organizacija sa sjedištem u bilo kojoj državi članici EU. |
Jesu li zadruge prihvatljiv prijavitelj?
Neprofitne zadruge mogu biti prihvatljiv prijavitelj. Zadruge koje raspodjeljuju dobit ne smatraju se organizacijama civilnog društva i nisu prihvatljivi prijavitelji u okviru ovog Poziva |
Mora li organizacija imati zaposlene na puno radno vrijeme 31. prosinca 2022. Ili to mora biti na dan otvaranja ovog Poziva?
Kriterij jedne zaposlene osobe na puno radno vrijeme za Grupu 2 Poziva mora biti ispunjen na dan predaje prijave. |
Ne trebaju nam slovenski partneri za prijavu na ovaj poziv? Je li isti poziv u obje države?
Za prijavu nije obavezno partnerstvo sa organizacijom iz Slovenije. Poziv je isti u obje države. |
Što ako organizacija ima prosječan godišnji prihod do 70.000 eura, ali ima i zaposlene osobe? Može li se prijaviti za mali projekt?
Da. |
Može li se s malim projektom prijaviti organizacija s prosječnim prihodom u zadnje 3 godine između 70.000 i 300.000 i najmanje 1 zaposlenim na puno radno vrijeme?
Ne, mali projekti rezervirani su samo za organizacije s prosječnim prihodom do 70.000 eura tijekom zadnje tri godine. |
Što znači da partnerstvo ne donosi AUTOMATSKI dodatne bodove? Donosi li bodove ili ne?
Partnerstvo samo po sebi ne donosi dodatne bodove. Partnerstvo može biti važno u slučaju, primjerice, ukupnih kapaciteta za provedbu projekta, ali nije obavezno. |
Ako organizacija ima prihode koji su u Grupi 2, no nema zaposlenu osobu, postoji li mogućnost prijave na mali projekt?
Ne. Jedan od kriterija prihvatljivosti prijavitelja na Grupu 1 Poziva je da prosječan godišnji prihod ne smije biti veći od 70.000 eura. |
Ako jedan od partnera ima prosječni prihod preko 70.000 eura, projekt automatski ide u srednje projekte?
Važno je kakvi svi financijski kapaciteti prijavitelja, ne pojedinih partnerskih organizacija. Ako je prosječan trogodišnji prihod prijavitelja preko 70.000 eura, a manji od 300.000 eura, prijava je moguća samo u Grupi 2 Poziva. |
Mogu li se prijaviti organizacije koje nemaju vlastiti prostor već djeluju iz privatnog prostora?
Uvjetima Poziva nije utvrđen takav kriterij prihvatljivosti prijavitelja/partnera, dakle mogu se prijaviti i organizacije koje djeluju iz privatnog prostora ako zadovoljavaju sve propisane kriterije prihvatljivosti. |
Je li Ured Pravobranitelja za OSI prihvatljiv partner?
Ured pravobranitelja za OSI nije prihvatljiv partner u okviru ovog Poziva. Prihvatljivi partneri su neprofitne nevladine organizacije sa sjedištem u bilo kojoj državi članici EU |
Koji je minimalni trogodišnji prihod koji je prihvatljiv za male projekte? Postoji li mogućnost da je organizacija (budžetno) premalena za financiranje?
U okviru ovog Poziva nije utvrđen minimalni prosječni trogodišnji prihod organizacije za prijavu malog projekta. |
Je li prihvatljiv prijavitelj koji ima prihode veće od 300.000 eur?
Organizacija koja ima prosječan godišnji prihod u zadnje tri godine veći od 300.000 eura nije prihvatljiv prijavitelj na ovaj Poziv. |
Molim pojasniti ovo da se mora dobiti 60 000 eura kroz sva 3 poziva?
Ne mora se dobiti 60.000 eura kroz sva tri poziva. Pojedinačna organizacija može dobiti maksimalno 60.000 eura iz programa IMPACT4VALUES! Pri izračunu se zasebno provjeravaju prijavitelji i partneri, što znači da se prijavitelju priznaje samo iznos koji će stvarno dobiti, ali ne i sredstva partnera. Zbrajaju se primici od pojedinačnih poziva. Dakle, ako pojedina organizacija dobije 60.000 eura u okviru ovog Poziva, neće se moći prijaviti na sljedeće pozive (javni poziv za brzi odgovor i javni poziv za prekograničnu suradnju). |
Ako nositelj projekta ima godišnje prihode samo 15 tisuća eura da li se može javiti?
Ako zadovoljava ostale propisane kriterije Poziva, takav prijavitelj može biti prihvatljiv u Grupi 1 Poziva. |
Mora li se godišnje izvješće nužno objaviti?
Ne – ovo nije uvjet za prijavu, ali je moguće dobiti do 5 bodova za kriterij transparentnosti. |
Nemamo web stranicu, imate li kakav savjet gdje objaviti tražene informacije (godišnji izvještaj, ključne osobe)?
Možete i na FB stranici ili na nekom drugom mjestu putem kojega informirate svoje korisnike o svojim aktivnostima. |
Ako udruga u vrijeme prijave ima zaposlene 2 osobe na pola radnog vremena može li se javiti za srednji projekt?
Može ako zadovoljava ostale propisane kriterije prihvatljivosti za prijavu u Grupi 2. |
Udruga koja bi bila nositelj ima razliku od 600 Eura manjka kako bi mogla tražiti financiranje za srednji projekt. Da li postoji neki dozvoljeni mali postotak odstupanja s obzirom da se radi o maloj razlici koja čini veliku razliku.
Uvjetima Poziva su utvrđeni kriteriji prihvatljivosti prijavitelja vezani uz prosječne prihode i nisu moguća nikakva odstupanja u odnosu na postavljene vrijednosti. |
Može li u prijavi projekta partnerska OCD biti mlada organizacija, registrirana nešto više od godinu dana ali još uvijek bez prijavljenih zaposlenika?
Uvjetima Poziva nisu utvrđeni dodatni kriteriji prihvatljivosti partnerskih organizacija osim kriterija da to mora biti neprofitna nevladina organizacija sa sjedištem u bilo kojoj državi članici EU. Dakle, organizacija koja je registrirana nešto više od godinu dana, bez zaposlenih osoba, može biti prihvatljiva partnerska organizacija u okviru ovog Poziva. Vodite računa da organizacija mora biti upisana u propisane nacionalne registre (za HR organizacije to su Registar udruga i Registar neprofitnih organizacije). |
Može li škola biti partner u projektu? Trebamo li uz prijavu priložiti njihovu suglasnost za sudjelovanje u projektu?
Partnerstvo je ograničeno na neprofitne nevladine organizacije. Javne ustanove – uključujući škole – ne mogu sudjelovati u projektu kao partneri, ali naravno možete surađivati s njima. Suglasnost ne morate priložiti, ali preporučamo da u pristupnici jasno napišete da je ugovor o suradnji li dogovor sa školom već sklopljen. |
Zanima me da li podnošenje financijskog izvješća za prethodnu godinu podrazumijeva godišnje izvješće koje se predaje FINI?
Da. |
Postoji li iznimka od uvjeta 1 zaposlenog na puno radno vrijeme za podnositelje zahtjeva za srednje projekte? Naša organizacija je ovaj uvjet ispunila početkom 2023. godine i ponovno će ga ispuniti u listopadu 2023. godine, ali nažalost raspoloživa sredstva nam to ne dopuštaju u međuvremenu?
Nažalost, nema iznimke od uvjeta za prijavitelje. Predlažem da se povežete s drugom organizacijom koja ispunjava uvjete za prijavu jer ne postoje takva ograničenja za partnerske organizacije. |
Aktivnosti, rezultati, pokazatelji, ciljane skupine |
Mi skrbimo za osobe s invaliditetom, većinom s teškoćama u razvoju. Opravdana je bojazan njihovih roditelja što će biti s njihovom djecom kad njih više ne bude. Zato u budućnosti želimo izgraditi naselje (projektima, donacijama…) u kojima će biti smještene osobe s invaliditetom uz odgovarajuću skrb (liječnik,pedagog, psiholog). U Danskoj već postoji naselje takvog tipa, stoga bi htjeli otići na studijsko putovanje u Dansku da se susretnemo s primjerom dobre prakse. Već smo s njima ostvarili prve kontakte. Da li je ova aktivnost prihvatljiva i može li biti jedina aktivnost na projektu?
Opisana aktivnost može biti prihvatljiva u okviru predloženog projekta, no ne može biti jedina aktivnost. Studijska posjeta mora biti podloga za daljnje korake. Razmislite o tome kako ćete riješiti prepoznati problem. Hoćete li se time baviti kroz zagovaranje – želite uvjeriti donositelje odluka da osiguraju sredstva za takvo naselje, ili ćete možda sami prikupiti sredstva, krenuti u razvoj usluga u tom smjeru i sl. Vodite računa o tomu da svi projekti moraju doprinositi najmanje jednom rezultatu i učinku programa. Više informacija o tomu možete pronaći u dokumentu Poziva, poglavlje 3.4.1. |
Može li cilj kampanje zagovaranja biti promjena sadržaja općinskog natječaja (npr. za najam stana koji isključuje ranjive skupine)?
Može, ali samo ako je problem stvarno (samo) u tekstu natječaja. Ako negdje drugdje postoje prepreke (možda i u praksi), morate ih također riješiti, inače promjena sadržaja natječaja neće imati učinka. |
Mogu li se strani radnici iz trećih zemalja definirati kao ranjiva skupina? Kako definirate ranjive skupine? Primjerice mogu li to biti zviždači? Da li u ranjive skupine pripadaju ciljane rijetke bolesti?
U okviru ovog Poziva nisu definirane kategorije ranjivih skupina. Teret dokaza je na prijavitelju, odnosno u prijavi je potrebno jasno opisati ciljanu skupinu te temeljem čega se ta skupina smatra ranjivom. Najuniverzalnija definicija ranjive skupine mogla bi biti da je to skupina koja je u određenoj situaciji u lošijem položaju od većine. |
Može li projekt imati samo jedan specifični cilj ili ih mora biti nekoliko?
Nema pravila – ovisi o svakom pojedinom projektu. Važno je da projekt predstavlja smislenu cjelinu i da je osmišljen na način da se mogu postići željeni rezultati. |
Treba li i samu ranjivu skupinu uključiti u zagovaranje sustavnih promjena?
Ovo je dobrodošlo, ali nije obavezno. Ukoliko se prijavljuju projekti iz područja „ranjivih skupina“, potrebno je voditi računa o pristupu koji se temelji na ljudskim pravima (HRBA pristup), odnosno uključiti ranjive skupine gdje god je to moguće. |
Što podrazumijevate pod pojmom strateške parnice? Koji su troškovi opravdani u strateškoj parnici?
Strateška parnica se razlikuje od ostalih pravnih postupaka po tome što nije u fokusu samo konkretan slučaj, nego prije svega društvena i/ili pravna promjena koju će slučaj donijeti (npr. nova ili drukčija sudska praksa). Strateška parnica koristi pravna sredstva kako bi se ispravile pravne ili političke praznine. Uspješna strateška litigacija donosi dugoročne pravne, političke, društvene ili ekonomske promjene. Sudski postupak i troškovi izravnog sudjelovanja u postupku nisu prihvatljivi troškovi u okviru ovog Poziva. Prihvatljivi su svi troškovi ili aktivnosti koje dovode do samog postupka (npr. jačanje stručnih znanja organizacije, suradnja s drugima, prikupljanje podataka i sl.). |
Može li istraživanje biti glavna aktivnost projekta?
Načelno, može biti glavna aktivnost projekta ako je jasno povezana s najmanje jednim od obaveznih rezultata Programa te projekt jasno doprinosi najmanje jednom pokazatelju odabranog rezultata. |
U prihvatljivim aktivnostima nema aktivnosti neformalnog obrazovanja. Je li to znači da su one isključene?
Nisu isključene neformalne aktivnosti. Popis aktivnosti nije konačan. Važno je da predložene aktivnosti čine smislenu cjelinu i vode utvrđenom cilju projekta. |
U dokumentu poziva navodi se da će biti podržani projekti koji će doprinijeti jednom ili više rezultata i učinaka programa. U obrascu prijave možemo označiti samo jedan rezultat pa samo da provjerim možemo li ipak označiti vise od jednog rezultata ako projekt zaista to i ostvaruje?
Označavate samo jedan rezultat, onaj koji je za predloženi projekt najrelevantniji. |
U prijavnom obrascu odabire se samo jedan rezultat (koji najbolje odgovara projektnoj ideji), no projekt može ili mora obuhvatiti sva tri rezultata? Projekt mora doprinijeti svim pokazateljima?
Predloženi projektni ne moraju obuhvatiti sva tri rezultata Poziva. Predloženi projekti ne moraju doprinijeti svim pokazateljima navedenima u okviru Poziva. Predloženi projekti moraju doprinijeti najmanje jednom od navedenih rezultata Poziva i najmanje jednom pokazatelju odabranog rezultata. |
Ako imamo projekt u npr području 2 i tu je naglasak projekta – možemo li staviti aktivnosti koja doprinose rezultatima u drugim područjima? Je li OK da nam je jedan rezultat iz područja 1, a jedan u područja 3?
Da, možete predložiti aktivnosti koje doprinose i drugim rezultatima. |
Kako se provjerava postizanje rezultata?
Prije potpisivanja ugovora zajedno s odabranim prijaviteljima pregledat ćemo i uskladiti rezultate navedene u prijavi kako bi bili jasni i mjerljivi. Financiranje će biti vezano uz te rezultate. U slučaju da se rezultati projekta ne ostvare, rezultate projekta evaluirati će posebna skupina za procjenu iznosa umanjenja sredstava koju čine dva administratora ugovora i voditelj programa. Ako odstupanje neće utjecati na postizanje ciljeva projekta, odnosno ako je utjecaj zanemariv, financijska sredstva za projekt se neće smanjiti. Ako skupina ocijeni da odstupanje ima značajan utjecaj na postizanje ciljeva projekta, Upravni odbor programa donosi odluku o obustavi plaćanja, smanjenju iznosa financijske podrške ili raskidu ugovora. Upravni odbor obavještava korisnika o odluci, a korisnik može u roku od 10 radnih dana dati dodatne informacije i zatražiti preispitivanje odluke ili se žaliti na odluku upravnog odbora. |
Pokazatelj podrška strateškim parnicama treba ili ne treba uključivati pokrenutu parnicu?
Navedeni pokazatelj se ne odnosi na samo pokretanje strateških parnica i ne uključuje pokrenute strateške parnice. Zanimaju nas pripremne radnje za pokretanje strateške parnice. |
Jesu li rezultati koji se navode u proračunu različiti od onih iz tablice očekivanih rezultata i pokazatelja?
Rezultati koji se navode u proračunu su rezultati projekta koji se navode u obrascu prijave u tablici „Rezultati koje ćete postići“. |
Zar nema 3 očekivana rezultata projekta?
Program Impact4Values i ovaj poziv ima tri očekivana rezultata. Predloženi projekti moraju jasno doprinositi najmanje jednom od tih rezultata, ali svaki projekt mora imati svoje konkretne rezultate (preporučeno od tri do pet) koji se navode i opisuju u obrascu prijave u tablici „Rezultati koje ćete postići“. |
Može li se dio aktivnosti (edukacije) provoditi u drugim državama (ex yu države i Slovenija)?
Aktivnosti se moraju provoditi u državama članicama EU. Dakle, aktivnosti se mogu provoditi u Hrvatskoj i/ili Sloveniji, ali se ne mogu provoditi u BiH, Srbiji, Crnoj Gori, Sjevernoj Makedoniji ili na Kosovu. |
Zanima me je li sadržaj iz područja kulture i obrazovanja – kao ljudskog prava – sam po sebi dovoljan za prijavu i bi li bila prihvatljiva prijava takvog sadržaja? Aktivnosti i rezultati bi bili usmjereni na kampanju zašto je važno sačuvati/naglašavati/koristiti kulturu, umjetnost i neformalno obrazovanje, čime bismo promovirali ono što inače radimo, samo s naglaskom na pravima i onome što ljudi dobivaju uključivanjem. U tom smislu smo također u nedoumici trebamo li se radije pozabaviti ranjivim skupinama ili promovirati vrijednosti EU-a.
Iz opisa je jasno da se u biti radi o projektu promicanja kulture kao takve. Dakle, što ljudi imaju od toga ako posjećuju kulturne događaje i sl. Ako se akcija shvati tako usko, nije prihvatljiva. No, ako su dio šire kampanje za promicanje EU vrijednosti, aktivnosti bi mogle biti opravdane. Pogledajte Povelju EU-a o temeljnim pravima i razmislite kakvu bi kampanju mogli pokrenuti. U pozivu Impact4values stoji da je svrha programa Impact4values “zaštita i promicanje prava i vrijednosti sadržanih u Ugovorima EU i Povelji o temeljnim pravima, posebice pružanjem financijske i organizacijske podrške manjim organizacijama civilnog društva”. U skladu s uvjetima Javnog poziva za male i srednje projekte programa Impact4Values, nisu utvrđeni kriteriji isključenja prijavitelja u Grupi 2 u slučaju da imaju veći broj zaposlenih osoba od propisanog minimuma, kao ni u slučaju da su registrirani duže od godinu dana od roka za prijavu na ovaj poziv. |
Jedan od obaveznih pokazatelja je broj objavljenih publikacija, a jedna od prihvatljivih aktivnosti je javno informiranje. Zanima nas da li pod broj objavljenih publikacija može ići broj objavljenih tekstova u jednoj publikaciji, odnosno na portalu?
Tekstovi (članci, prikazi, reportaže i dr.) objavljeni na portalu se ne smatraju doprinosom pokazatelju “Broj objavljenih publikacija”. Publikacije u smislu ovog poziva označavaju digitalne ili papirnate letke, brošure, izvještaje, priručnike i dr. |
Budući da će se dio projekta baviti direktnom podrškom ranjivim skupinama, točnije ženama žrtvama partnerskog i seksualnog nasilja kroz pružanje savjetovanja, molimo pojašnjenje na koji smo način dužne pratiti pojedinke iz korisničke skupine. Imate li već određen kriterij dokazivanja ulaska korisnica u projekt, praćenja broja i vrste pruženih usluga i očekujete li od korisnika programa praćenje nekih sociodemografskih pokazatelja? Na koji će se način izvještavati o uključenim pripadnicama ranjive skupine?
Pratit će se ukupan broj sudionika/ica u propisanom obrascu na način da se osoba u obrazac upisuje samo jednom i povezuje sa svim aktivnostima projekta u kojima je sudjelovala. Podaci mogu biti anonimizirani kada je riječ o žrtvama kršenja ljudskih prava, visoko ranjivim osobama, uz napomenu da u tom slučaju organizacija dokaze o korisnicima ima uvedene u svojim evidencijama. Dakle, u obrascu ćete moći koristiti šifru iz svojih evidencija. Vezano uz dokazivanje pripadnosti ranjivoj skupini, izvještavanje o broju i vrsti pruženih usluga, razmislite na koji način ćete pratiti uključivanje sudionika/ica i usluge koje ste im ponudili/pružili te način na koji ćete to dokazati/dokumentirati. Dodatno, razmislite na koji način ćete izvijestiti o postignutim rezultatima koji su vezani uz ovu ciljanu skupinu projekta, a ne samo o aktivnostima. Npr. ako je očekivani rezultat 10 osnaženih žena , kako ćete to dokazati? Ne postoji propisana dokumentacija/propisani način dokazivanja jer u okviru Poziva je moguće predlagati projekte koji uključuju različite ciljane skupine i različite aktivnosti, odnosno, odluka o tomu je na prijaviteljima/budućim korisnicima koji će kroz izvještavanje morati osigurati vjerodostojne izvore provjere o postignutim rezultatima. |
Kako se dokazuje pristup temeljen na ljudskim pravima?
Ne postoji propisana dokumentacija/propisani način dokazivanja jer u okviru Poziva je moguće predlagati projekte koji uključuju različite ciljane skupine i različite aktivnosti, odnosno, odluka o tomu je na prijaviteljima/budućim korisnicima koji će kroz izvještavanje morati osigurati vjerodostojne izvore provjere o postignutim rezultatima, ali i o primjeni pristupa temeljenog na ljudskim pravima, odnosno primjeni PANEL (hrv. PONOS) načela: participacija, odgovornost, nediskriminacija&jednakost, osnaživanje i sukladnost sa zakonskim okvirom ljudskih prava. |
Moraju li organizacije koje pružaju besplatnu pravnu pomoć biti registrirane pri Ministarstvu pravosuđa?
Ako je riječ o pružanju besplatne pravne pomoći kako je definira Zakon o besplatnoj pravnoj pomoći (NN, broj 143/13. i 98/19.), onda da. Međutim, ako je riječ o besplatnom pravnom savjetovanju koje će organizacija pružati u okviru predloženog projekta, nije potrebna registracija pri Ministarstvu pravosuđa. |
Prihvatljivost troškova, uvjeti financiranja i financijskog izvještavanja |
Kako će se određivati razmjernost raspodjele sredstava između partnera i prijavitelja?
Razmjernost raspodjele sredstava provjeravat će procjenitelji. Raspodjela sredstava mora biti proporcionalna planiranim aktivnostima koje će svaka organizacija provoditi. Prijavitelj je vodeća organizacija odgovorna za provedbu projekta. Upravlja projektom i sadržajno ga usmjerava, a ujedno, naravno, provodi i druge projektne aktivnosti. To znači da prijavitelj mora imati barem jednaku (ako ne i veću) ulogu u projektu, kako sadržajnu, tako i financijsku. |
Jesu li odvjetničke naknade prihvatljivi troškovi u kontekstu strateških parnica? Jesu li isključeni samo u slučaju pravnih postupaka ili i šire (za npr. pravne savjete, pomoć u izradi analiza)?
Neprihvatljivi su samo troškovi koji su izravno povezani s provedbom sudskog postupka (plaćanje sudskih pristojbi, odvjetničke nagrade i sl.). Sve ostalo – pravna mišljenja, pomoć u pripremi zakona, analize itd. mogu biti prihvatljiv trošak, čak i ako je vezan za konkretan slučaj pripreme strateškog parničnog procesa. |
Kakva je dinamika isplata odobrene financijske podrške?
Očekivana dinamika isplata je 50% vrijednosti financijske podrške u roku od 14 dana nakon potpisivanja ugovora, 40% financijske podrške po odobrenju privremenog izvješća, a 10% financijske podrške se zadržava do odobrenja konačnog izvješća. Uvjet za privremene isplate je da korisnik postigne očekivane rezultate, u suprotnom iznos isplate može biti smanjen. |
Je li prihvatljivo podugovaranje? Primjerice, marketinške agencije za provedbu kampanje?
Da. |
Mogu li pružatelji edukacije angažirani kao vanjski suradnici biti iz druge zemlje članice EU?
Da. |
Je li podugovaranje za pisanje i pripremu projekta prihvatljiv trošak?
Ne. |
Da li se za zaposlene na projektu moraju raditi timesheetovi?
Ne, riječ je o paušalnoj financijskoj podršci. Troškovi projekta se ne dokazuju financijskom dokumentacijom, već postignutim rezultatima. |
Postoji li maksimalan iznos troška po osobi?
Ne. Vodite računa da svi predloženi troškovi u financijskom planu moraju biti ekonomični i nužni za provedbu projekta. |
Je li prihvatljiv trošak rada na projektu kroz ugovor o djelu, autorski ugovor…?
Razmjerno broju sati ili postotku rada na projektu, prihvatljivi su troškovi bruto iznosa naknade (neto iznos naknade, doprinosi, porez i prirez) temeljem ugovora o djelu ili autorskog ugovora ako su kumulativno zadovoljeni sljedeći uvjeti: 1. naknade su izravno vezane uz kontinuiranu provedbu projektnih aktivnosti, 2. fizička osoba radi prema uputama korisnika financijske podrške i, ako nije drugačije dogovoreno s korisnikom financijske podrške, u prostorijama korisnika financijske podrške, 3. rezultat rada pripada korisniku financijske podrške, 4. troškovi se ne razlikuju značajno od troškova osoblja koje obavlja slične poslove prema ugovoru o radu s korisnikom financijske podrške. Pri angažiranju izvršitelja vanjskih usluga putem ugovora o djelu ili autorskih ugovor treba voditi računa o zakonskim odredbama koje ove poslove utvrđuju kao privremene i povremene. |
Da li su financijski dokumenti podložni ikakvoj provjeri, terenskoj? Treba li čuvati financijsku dokumentaciju određen broj godina?
Prihvatljivi troškovi projekta će korisnicima financijske podrške biti isplaćeni kao paušalni iznos, što znači da ne dokazuju troškove (korisnici neće izvještavati pojedinačne troškove i neće dostavljati financijske dokaze uz izvještaj). Odredbe o paušalnim iznosima ne utječu na opća računovodstvena pravila. Korisnici moraju voditi detaljnu evidenciju troškova u skladu s važećim računovodstvenim standardima i općeprihvaćenim računovodstvenim načelima, što uključuje i obveze čuvanja financijske dokumentacije. |
Može li malo jasnije objašnjenje kako ćete procjenjivati koliko nam koje opreme treba za provesti projekt? Npr. kako definirati koliki ćete nam dio laptopa financirati kojeg bi uzeli preko projekta?
Prihvatljiv je samo razmjerni dio ukupnog troška opreme. U obzir se uzima vrijeme amortizacije i postotak korištenja opreme za projekt. Primjer: U okviru projekta koji traje 12 mjeseci, kupit ćete računalo (nabavna vrijednost 1.000 eura, rok amortizacije 48 mjeseci) za voditelja projekta koji će biti zaposlen na projektu 50% radnog vremena. Stoga je prihvatljivi trošak računala samo 12,5% njegove vrijednosti (1.000/48*12*0,5=125 eura). |
Da li to znači da zapravo ne možemo dobiti cjelokupnu plaću za npr. novozaposlenog voditelja projekta nego samo udio prema vašoj procjeni? A ostatak mora platiti udruga.
Ukupan trošak plaće (novo)zaposlene osobe može biti prihvatljiv trošak projekta ako je riječ o osobi koja će svoje ukupno radno vrijeme biti angažirana na ostvarenju jednog ili više projektnih rezultata, a što je jasno vidljivo iz prijave i financijskog plana. |
Hoće li se i obnova nekretnine isto djelomično sufinancirati kao što je slučaj sa nabavom opreme? Da li se koristi jednaka metodologija izračuna (kao što je u ovom primjeru 20%)?
Prihvatljiv je samo razmjerni dio ukupnog troška obnove. U obzir se uzima vrijeme amortizacije i postotak korištenja nekretnine za projekt. Vodite računa da je potrebno osigurati ugovor o dugoročnom korištenju ako je riječ o nekretnini koja nije u vlasništvu organizacije. |
Mogu li svi izvoditelji biti na ugovoru o djelu/autorskom ugovoru (članovi udruge), a da projekt bude bez zaposlenih na ugovor o radu?
Načelno da. Vodite računa da se ocjenjuju provedbeni kapaciteti prijavitelja (i partnera). |
Možemo li u okviru projekta predloženog na ovom Pozivu financirati samo dio aktivnosti ili možemo sufinancirati aktivnosti iz drugog izvora?
Ovaj poziv ne traži sufinanciranje. Međutim, ako biste željeli ovaj projekt koristiti kao sufinanciranje za drugi projekt, tada bi u I4V projekt trebalo uključiti zaokruženu cjelinu aktivnosti koje će dovesti do jasnih rezultata koje ste sposobni postići i koje će se financirati sredstvima I4V programa. Važno je imati na umu da se radi o projektnom, a ne programskom financiranju vaših aktivnosti – stoga morate pripremiti prijedlog koji predstavlja zaokruženu cjelinu i koji ima svoje jasno definirane ciljeve i rezultate. |
Ako je osoba zaposlena 100% na jednom projektu, je li moguć rad na drugom projektu na temelju prekovremenih sati
Ne. Međutim, važno je naglasiti razliku između kontinuiranog prekovremenog rada koji nije moguć i zakonom dozvoljenog ugovora o dodatnom radu kod drugog poslodavca koje je prihvatljiv. |
Trebaju li se troškovi programa dizanja kapaciteta (npr. putni troškovi) uključiti u troškove projektnog prijedloga kojeg prijavljujemo?
Ne, troškovi programa dizanja kapaciteta organizacija dobitnica potpore u sklopu ovog programa snosi ugovorno tijelo. |
Možemo li kao vanjsku uslugu imati savjetovanje i rad odvjetničkog društva?
Da, ako je riječ o pravnom savjetovanju, a ne odvjetničkim uslugama zastupanja pred sudovima. |
Jesu li prihvatljivi troškovi koncerta i radionica u okviru projekta?
Da, ako je to značajan dio projekta. |
Možemo li pokriti troškove puta i smještaja organizacija koje će doći na konferenciju, a nisu dio EU (npr. Srbija)?
Da. Ograničenje sjedišta u EU odnosi se samo na prihvatljive partnere i na mjesto provedbe aktivnosti, inače u samom projektu mogu sudjelovati i pojedinci iz zemalja izvan EU ili drugih zemalja. |
Obavezno sudjelovanje u aktivnostima jačanja kapaciteta za odobrene projekte |
Mogu li u aktivnostima jačanja kapaciteta sudjelovati i drugi suradnici OCD-a ili to moraju biti samo zaposlene osobe?
Mogu, pogotovo kada je riječ o malim projektima jer ne očekujemo da imaju zaposlene, tako da na edukaciju mogu (i poželjno je) sudjelovati svi stalni suradnici organizacije, bez obzira na oblik suradnje (zaposlenici, volonteri, članovi, honorarni suradnici… ). Važno je razmisliti koji suradnici su zainteresirani za suradnju s organizacijom i u budućnosti. |
Jačanje kapaciteta i program u sklopu ovih (višednevnih seminara) uvijek mora pohađati jedna te ista osoba, odn. koordinator projekta ili ne?
Ne, možete se izmjenjivati i uključiti i partnere. |
Trebaju li se troškovi programa dizanja kapaciteta (npr. putni troškovi) uključiti u troškove projektnog prijedloga kojeg prijavljujemo?
Ne, troškovi programa dizanja kapaciteta organizacija dobitnica potpore u sklopu ovog programa snosi ugovorno tijelo. |
Tehničke informacije (trajanje projekata, obrasci prijave i dr.) |
Koliko mogu trajati projekti u okviru ovog Poziva?
U skladu s uvjetima Poziva, projekti mogu trajati od 12 do 18 mjeseci. |
U dodijeljenih ukupnih 30% sredstava za udruge sa sjedištem u Zagrebu se uračunavaju i partneri iz Zagreba?
U pogledu regionalne pokrivenosti, Upravni odbor programa će se načelno pridržavati smjernice da se najviše 30% raspoloživih sredstava može dodijeliti organizacijama sa sjedištem u Zagrebu. To se u jednakoj mjeri odnosi i na prijavitelje i na partnere, odnosno njihov udio u proračunu. |
Molimo vas za pojašnjenje vezano uz Prijavni obrazac. Kod poglavlja Obrazloženje projektne ideje, zanima nas da li se ograničenje od najviše 2 stranice odnosi samo na opis problema a opis aktivnosti nema ograničenje broja stranica ili se na 2 stranice trebaju opisati i problem i aktivnosti?
Ograničenje od najviše dvije strane se odnosi na prvu tablicu, odnosno na opis problema i predloženog rješenja, bez tablice s opisom aktivnosti. |
Za pitanje Obrazloženja projektne ideje, da li se ograničenje na maksimalno 2 stranice odnosi na 2 A4 stranice teksta ili samo na tekst koji stane u tablicu? Jer je prostor u tablici znatno manji od prostora A4 stranice, pa kad sam iskopirala odgovor u tablicu, ispadnu 3 i pol stranice (a zapravo nije).
Ograničenje od najviše dvije stranice za opis problema i rješenja se odnosi na cijelu tablicu (dakle tekst koji stane u tablicu), a ne na dvije A4 stranice teksta. U to ne ulazi tablica aktivnosti. |
Projekt prijavljujemo bez partnera, pa nas zanima kako odgovoriti na pitanja “Podjela zadataka” i “Projektni partneri”
– da li pitanje vezano za podjelu zadataka uopće trebamo ispuniti, ako nemamo partnere? Ako da, kako? – obzirom da nemam projektne partnere, da li pod pitanje “Projektni partneri” trebamo poimence navesti svaku osobu iz naše organizacije koja će raditi na projektu? Da li je kao suradnike/ice potrebno navoditi i osobe koje će možda sudjelovati u nekoj aktivnosti na volonterskoj bazi? U tablici podjele zadataka ćete ispuniti samo prvi redak koji se odnosi na podnositelja prijave. Ukratko opišite zadatke i relevantne reference koje imate, a koje su važne za predloženi projekt. Ako ćete za dio zadataka angažirati vanjske izvoditelje/ice, primjerice za neki paket edukacija, navedite i taj podatak u opisu zadataka. Pojedinačne odgovornosti članova/ica projektnog tima opisujete u tablici „PROJEKTNI PARTNERI (predstavite projektni tim i glavne suradnike na projektu)“ |
Da li u obrascu financijskog plana možemo dodavati redove (kad dodamo novi red, formula pod ukupno se ne može kopirati niti unijeti u tom dodanom redu jer je zaštićen dokument)? Da li to mora biti tako (pa onda moramo grupirati sve troškove) ili je greška u obrascu, a OK je dodavanje novih redova?
Svakako je preporuka da grupirate troškove i razvrstate ih po rezultatima, no ako i dalje postoji potreba za dodavanjem novih redaka u natječajnoj dokumentaciji je dostupna i nova, otključana verzija obrasca financijskog plana. |
Podrška prijaviteljima |
Je li moguće dobiti individualnu podršku na engleskom jeziku ako želimo ili ako postoji potreba za prisustvom stranih partnera?
Da, individualno savjetovanje se može obaviti i na engleskom jeziku. |
Naslovna fotografija: freepik@rawpixel.com
Disclaimer: Financirano sredstvima Europske unije. Izneseni stavovi i mišljenja su stavovi i mišljenja autora i ne moraju se podudarati sa stavovima i mišljenjima Europske unije ili Europske izvršne agencije za obrazovanje i kulturu (EACEA). Ni Europska unija ni EACEA ne mogu se smatrati odgovornima za njih.